Rahmetli muftija Ševko-ef. Omerbašić ostavio je neizbrisiv trag u povijesti Islamske zajednice i hrvatskog društva, a njegov nasljednik muftija Aziz-ef. Hasanović, opisuje ga kao "čovjeka instituciju".

- To je čovjek institucija, pečat jednog vremena. Nemoguće je govoriti o bilo kojem segmentu Hrvatske i hrvatskog društva, a posebno Islamske zajednice na prostoru bivše Jugoslavije, a kasnije na prostoru Republike Hrvatske i Republike Slovenije, a da se ne spomene ime muftije Ševke Omerbašića - kazao je predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Hasanović.

Od dolaska u Zagreb 1975. godine, do penzionisanja 2012. godine, muftija Omerbašić dao je veliki doprinos institucionalnom razvoju Islamske zajednice, kako u pravnom, tako i u infrastrukturnom dijelu.

Također, u ratnom periodu bio je most komunikacije između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. 

- Sve to mogu svjedočiti, jer sam 32 godine uz njega rastao, mogao sam vidjeti napore, trud - naglasio je muftija.

Dodaje da je  to prepoznato i od strane države i Bosne i Hercegovine i Hrvatske - muftija Omerbašić je dobitnik najvećih državnih odlikovanja, od rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića, kao i od predsjednika Ive Josipovića.

- Ne smijemo zaboraviti da je njegovim nastupom u tadašnjoj Konferenciji islamskih zemalja odmah 40 zemalja priznalo Republiku Hrvatsku, što je 20 posto od ukupnog broja zemalja, jer je on tada, s ministrom Šeparovićem, lobirao. Hrvatska mu se, na neki način, zahvaljuje i odužuje. Sama činjenica da će biti pokopan u Aleji velikana potvrđuje tu prepoznatljivost muftije Ševke Omerbašića u hrvatskom društvu kao nekoga za koga često oni kažu da je, uz kardinala Kuharića, duhovni otac Republike Hrvatske. To su riječi koje sam ovih dana nebrojeno puta čuo od onih koji su me zvali kako bi iskazali saučešće - akcentirao je muftija Hasanović.

Ocjenjuje da to "obavezuje sve nas koji treba da neke trasirane puteve nastavimo dalje razvijati, graditi našu zajednicu, naše društvo, po mjeri svih građana, bez obzira na vjeru, naciju, jačati polja međureligijskog dijaloga". 

Kazao je da je i na polju međureligijskog dijaloga, muftija Omerbašić također nezaobilazan. 

- Za njega sam jednom rekao, i želim to ponoviti, da je sigurno jedan od utemeljitelja teologije dijaloga, koji je dobio svoj zamah nakon Drugog vatikanskog koncila, kada se i Crkva počela otvarati, i naišla je na sagovornika poput muftije Omerbašića, poput rahmetli Huseina Đoze, Ahmeda Smajlovića. Oni su pokazali, a on je ovdje u Hrvatskoj prednjačio, da dijalog nema alternativu, da međureligijski dijalog mora jačati i biti kontinuiran, i muftija Omerbašić je dao maksimum, na čemu, koliko god mu za zahvaljivali, ne možemo mu se zahvaliti, ali možemo stalno upućivati dovu Allahu da ga nagradi, a nama koji smo ostali da da snage da ustrajavamo u onome što je dobro, korisno, za nas, našu zajednicu, društvo, za narod, ummet -  izjavio je Hasanović.

Dodao je da je muftija Omerbašić bio i pobornik mira.

- Bio je lučonoša mirnodopskih inicijativa koje je pokušavao nametati i u hrvatskom društvu. S te strane, meni kao njegovom nasljedniku nije bilo teško nastaviti stazama koje je on trasirao - mukotrpno. Da ništa drugo, nije bilo jednostavno napraviti ovaj Islamski centar, koji je najveći vjerski objekat u bivšoj Jugoslaviji, uključujući sve vjerske zajednice. Za to je trebalo dosta mudrosti, snage, lobiranja, novaca. Tada skupiti osam miliona dolara, u komunističko doba, napraviti ovakav objekat koji je danas nama paradigma džamije, centra, paradigma po sadržajima, paradigma po arhitekturi, paradigma po svim mogućim segmentima - bilo je revolucionarno - kazao je, između ostalog, muftija Hasanović.

Odlazak muftije Omerbašića ostavlja duboku prazninu, ali i trajnu inspiraciju da nastavimo graditi društvo na temeljima dijaloga, razumijevanja i zajedničkog dobra, koje je on nesebično postavio.

Podsjećamo, dženaza muftiji Omerbašiću bit će klanjana u četvrtak, 7. novembra, na Mirogoju u Zagrebu, s početkom u 14.00 sati.

(MINA)