Sisačka džamija – naš i ukras naše domovine

Početak 1438. po Hidžri, odnosno kraj 2016., trajno će biti upisani u pamćenje hrvatskih muslimana. Ovaj mjesec, naime, položit ćemo temelje sisačkoj džamiji, nakon zagrebačke, riječke i gunjske – jednoj od, ako Bog da, četiriju ukrasa naših i naše domovine. Džamija je Božji dom, ali i simbol muslimanske nazočnosti, egzistencije muslimanskoga bića u prostoru i vremenu. A sisačkih je muslimana dvije i pol tisuće, Sisak je njihov jedini dom. Njihov doprinos u gradnji modernoga hrvatskoga društva je respektabilan. Sisački muslimani, većinom Bošnjaci, dali su izniman doprinos obrani mlade hrvatske države kad je trebalo. Republika Hrvatska i ovim činom pokazuje koliko drži do njih, ali i do Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj.

Radost je to i za nas, zagrebački džemat. I mi smo godinama egzistirali u neuvjetima, u pretijesnim stanovima održavali svoje molitve, i tek gradnjom džamije dobismo ne samo krov nad glavom, nego i optimalne uvjete za puno ispoljavanje svoga vjerskog bića, za odgoj i obrazovanje djece, za učenje o svojoj vjerskoj kulturi. I ne samo to, nego i širu društvenu vidljivost. Svakoj zajednici, osobito ako je mala, treba šira društvena potvrda, priznanje šire društvene zajednice. Naše džamije puno više su od impresivne arhitekture. One su prostor u kojima se odgajaju naše duše, u kojima se prepoznaju i prijateljuju ljudi bliskih ideja i osjećanja svijeta. Džamije nam ojačavaju samopouzdanje, džamije nas obavezuju da se trudimo, da smo štovatelji božanskih načela i istina. One nisu tek puki molitveni prostori, nego i ovozemaljska utočišta ljudi koji drže do reda, a ne pristaju na nered, koji su nadneseni nad znanjem o dubljim i vječitim istinama, koji su otvoreni prema svemu što stvorio je Bog. Ukratko, koji tragaju za integralnijom, cjelovitijom slikom čovjeka i Boga, svijeta i kozmosa.

Na izmaku smo godine u kojoj obilježavamo stotinu godina naše vjerske nazočnosti u domovini nam Hrvatskoj. Naša zajednica uspješno radi na našoj potpunoj integraciji u hrvatsko društvo i, osim što je nagrađena povjerenjem hrvatske države i društva, itekako je svjesna svoje pripadnosti europskom domu u kojem nema mjesta islamofobiji i nepovjerenju prema muslimanima. Muslimani su svojim vrijednostima i svojim povijesnim doprinosom ugrađeni u europske temelje. Oni su oblikovali njezinu prošlost, oni živo sudjeluju u njezinoj sadašnjosti i, ako Bog da, sastavni su dio boljih rješenja njezine budućnosti.

Hrvatski muslimani tek su jedna od enklava 20-milijunskog europskog muslimanskog pučanstva. Oni su odani europskoj Hrvatskoj i zahvalni što njihova domovina svim svojim stanovnicima omogućava pravo da grade svoje bogomolje u kojima se Bogu mole kako žele i znaju. Nema sumnje da je Hrvatska itekako svjesna da je 1187 šehida za njezinu slobodu obavezuje da gradi društvo po mjeri svih njezinih građana.

No uvjeren sam da se i doprinosom brojnih muslimanskih pisaca, slikara, glazbenika i znanstvenika, da uzmemo samo primjer hrvatske znanosti i kulture, ona liječi od svakoga štetnog ekskluzivizma, izolacionizma i getoiziranja. Da, i muslimani je obogaćuju, omogućujući joj širinu duhovnih obzora.

dr. med. Gzim Redžepi,
predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa Zagreb

[ddownload id=”18962″ text=”Preuzmite u PDF formatu”]