“Allah je taj koji vas nejakim stvara, i onda vam, poslije slabosti, snagu daje, a poslije snage, iznemoglost i sijede vlasi; On stvara što hoće; On sve zna i sve može!” (Er-Rum, 54)
U nadi da smo ovim Kurban bajramom ojačali svoj iman, te da nam Allah, dž.š., podario više zdravlja i veću opskrbu, danas ćemo još uživati u mubarek Bajramu. I ovaj Bajram nam je brzo prošao
jer nam je bilo lijepo uz rodbinu i prijatelje sa kojima smo bili združeni u ibadetu. Sutra već nije više Bajram. Ali sutra imamo istu obavezu koju smo imali prije Bajrama, a to je naša omladina.
To su naši momci i djevojke, muslimani i muslimanke, braća i sestre koji nas trebaju i koje mi trebamo.

Omladina – tajna snaga Ummeta

Omladina je uvijek kroz povijest, uz Allahovu, dž.š., pomoć, bila tajnom snage Ummeta, osloncem njegova uspona, izvorom njegove časti i poštenja i nadom za budućnost.
Ashabi Muhammeda, a.s., bili su mladići i momci. Najstariji među njima bio je Ebu-Bekr, r.a., koji je imao oko 37 godina kada je primio islam. Islamska povijest je prepuna mladića koji su primjer u bogobojaznosti, pobožnosti, žrtvovanju i borbi za vjeru. Usame Ibn Zejd, mladić od svega 18 godina a Poslanik, a.s., ga imenuje i postavlja kao zapovjednika vojske. Zatim, Muhammed Ibn el-Kasim Ibn Muhammed, koji je osvojio Indiju a imao je samo 17 godina! Nama svima poznati Zejd ibn Sabit, pisar Allahove Objave, i mnogi drugi.
U periodu mladosti, mladi se distanciraju od roditeljskog autoriteta i pokušavaju izgraditi vlastiti identitet te postići samostalnost od čega je neodvojiva vjerska dimenzija. Vidimo gore nabrojane ashabe koji su znali razlučiti dobro od zla. To su jedina dva puta koja danas omladina može izabrati.
Naše mlade moramo upoznati da biti pobožan, odnosno biti u vjeri, obuhvaća daleko šire značenje od svakodnevnog obavljanja vjerskih obreda poput namaza ili posta. Biti pobožan znači posjedovati, prije svega, ispravno i čvrsto ubjeđenje i vjeru utemeljenu na dokazima i nepobitnim argumentima. Biti pobožan znači okititi se pozitivnim i lijepim manirima ponašanja, tj. ahlakom. Biti pobožan znači biti koristan član društva u kojem živiš. Biti pobožan znači biti aktivan, uporan i strpljiv u svakodnevnom životu pred problemima i izazovima. Takav mladić i djevojka, pobožan u ovom smislu lako će pronaći način da pokaže svoju pobožnost, privrženost i ljubav prema vjeri koju nosi u svom srcu; od običnog osmijeha upućenog svome bratu i sestri, kako nam kaže Allahov poslanik, a.s., i uklanjanja grančice sa puta pa do velikih djela i postignuća u službi vjere, društva i svih muslimana na svijetu.
Danas, zahvaljujući internetu i brzom putovanju, pojedinac ili pobožni mladić može više učiniti za islam i muslimane nego što su to mogle prethodne generacije. Svaki musliman je daija, misionar i promotor svoje vjere i svako od nas je obavezan učiniti ono što je u njegovoj moći u dostavljanju istine i pravog puta drugim ljudima na najljepši i najatraktivniji mogući način: “Na putu Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima na najljepši način raspravljaj.” (En-Nahl, 125)

Blagodati mladosti, zdravlja i slobodnog vremena

Opisujući najbolju mladost vjerovjesnik naglašava: “Najbolja je mladost koja sliči starosti, tj. kada mladić svojim postupkom, vladanjem i dobrim djelima oponaša jednog uzornog starca; a najgora je ona starost koja sliči mladosti kada starac oponaša mladića u odijevanju i postupcima.”
Jedan od najupečatljivijih primjera navedenih u Kur’anu Časnom je primjer Ismaila, a.s., mladića kojeg njegov rođeni otac namjerava žrtvovati kao kurban. Što je bio odgovor ovog mladića kad je čuo što njegov otac želi da uradi s njim? Rekao je: “O oče moj, reče, onako kako ti se naređuje postupi; vidjet ćeš, ako Bog da, da ću sve izdržati.” (Es-Saffat, 102)
Mladić koji je ustao sam protiv svog naroda i razbio kipove koje su oni obožavali Ibrahim, a.s., i kada su počeli istragu o počiniocu rekli su: “Čuli smo jednog momka kako ih huli, rekoše,
ime mu je Ibrahim.” (El-Enbija, 60)
Sljedbenici vjerovjesnika i poslanika, a.s., bili su u prvim redovima mladići. Mladost i slobodno vrijeme su dvije Allahove blagodati koje se moraju iskoristiti prije nego što ih izgubimo, ali, nažalost, nismo ih ni svjesni u pravom smislu. Allahov poslanik, s.a.v.s., kaže nam da ljudi nisu svjesni kakve im je blagodati Allah Uzvišeni podario u dvjema stvarima: zdravlju i slobodnom vremenu.
I dalje veliki broj naših mladih ljudi na vjeru gleda kao na nešto zastarjelo i nešto što nije u trendu. Žele živjeti svoj živjet bez obaveza, bez ograničenja, raskošno, bez zabrana i sputavanja. Ovakav pogled na vjeru općenito je rezultat nepotpunog ili nikakvog znanja o vjeri i onome što vjera pruža i daje čovjeku u njegovom životu.
Kazao Muhammed, a.s.: “Ako se jedan čovjek bavi onim što ga ne zanima i što njemu ne pripada, to je najsigurniji znak da je Allah digao Svoju milost sa njega i da mu ne pomaže više. Onaj koji utroši makar jedan čas svoga života onamo gdje ne treba i gdje nije namijenjen, dostojan je svake nesreće. Tko pak poživi 40 godina, a dobra mu djela ne prevagnu hrđava, neka je pripravan
za džehennem!” Ovaj savjet je dovoljan učenima.
Molim Allaha dž.š., da nas uputi na pravi put, da podari našoj omladini snage i vjere da se nose današnjim teškim bremenom, da im podari znanje i mudrost i da nas uputi na pravi put na kojem ćemo uvijek biti svijesti Allahovi riječi: “Onome tko čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, Mi ćemo dati da proživi lijep život.” (En-Nahl, 97)

Učenje – obaveza svakog muslimana i muslimanke

Sa ovog časnog mjesta želim vas potaknuti i napomenuti da ne zaboravite tribine i predavanja koja se održavaju tokom tjedna u našoj džamiji i IC-u. Naročito želim potaknuti našu omladinu da dolaze na ta predavanja. Primjetno je da omladinci koji su završili mektebsku školu i sufaru, slabije dolaze, ali neka znaju da još imaju šta naučiti i neka znaju da nam i njihova pomoć treba kao i njima naša jer tako djeluje zajednica. Omladinski klub je obnovljen i blista, ali čini mi se kao da omladina misli da su obnavljanjem kluba završili svoju zadaću u džamiji. Nisu je završili i neće završiti još zadugo kao ni svi mi ovdje u džamiji.
Predavanja se održavaju u sljedećim terminima:

  • predavanje subotom “Večer Kur’ana i džemata” poslije jacije namaza, predavač Mirza ef. Mešić;
  • predavanje ponedjeljkom (predavač Halid ef. Dolić), poslije jacije namaza, i to je predavanje namijenjeno omladini koju pozivam da se odazove u što većem broju, ali ni starijima dolazak nije zabranjen;
  • predavanje petkom “Večer Hadisa”, poslije jacije namaza, predavač Mersad ef. Kreštić.

I nemojte zaboraviti mektebsku nastavu za odrasle, koja se održava subotom i nedjeljom od 10-13 sati.