KUR’AN KAO SRCE ISLAMA

Hutba Mevludina ef. Arslanija, ravnatelja Islamske gimnazije u Zagrebu, održana u Zagrebačkoj džamiji 6. prosinca 2013.

Draga braćo i poštovane sestre,

Izuzetno mi je drago što danas, s ovog časnog mjesta i u ovom časnom trenutku, mogu govoriti o Kur’anu koji je uz Muhammedovo, a.s., poslanstvo najveća blagodat s kojom je Allah dž.š. počastio čovječanstvo, da ljudima bude uputa, nadahnuće, putokaz i jasan dokaz pravog puta i razlikovanja dobra od zla.

Onog trenutka kad je počelo objavljivanje Kur’ana otvorena je nova stranica ljudske povijesti i nova epoha u razvoju ljudske misli. Svjetlo Kur’ana je tog trenutka obasjalo Zemlju, osvijetlivši na njoj stazu islama koja vodi napretku i sreći na ovom svijetu, a vječnom blaženstvu na ahiretu. To kur’ansko svjetlo svijetli i danas istim intenzitetom kao i prije 14 stoljeća, osvježavajući i okrepljujući srca i duše vjernika.

Kur’an je neiscrpan izvor, koji predstavlja nadljudsku vrijednost, ljepotu izraza i dubinu misli.

Kur’an je jedinstven kako po bogatstvu riječi tako i po stilskoj ljepoti, a vrhunski je u retorici.

Kur’anska riječ svaki put ima novi smisao, značenje, vodi nas iz cjeline ka pojedinostima; kad se god neka riječ pokuša prenijeti na neko drugo mjesto ili zamijeniti nekom drugom riječi, uviđa se da je to nemoguće. Takvo raznoliko uobličavanje i strukturiranje harfova i izraza Kur’an čini jedinstvenim i neusporedivim.

Ponekad nam kur’anski ajeti otkriju svoju tajnu, a ponekad ne. Nekada dobijemo moć zapažanja kojom uspijemo protumačiti kur’anski ajet, a nekada ona izostane, ali uvijek osjećamo skrušenost jer nam se Kur’an obraća kao jedinstvena struktura, forma, model koji puni srce što ga je priopćio Onaj koji je stvorio jezik i koji zna njegove tajne. Pravi vjernik je ganut melodijom Kur’ana i kaže se da se vjera čovjeka testira na taj način je li on dirnut učenjem Kur’ana ili nije. Ljubav prema Kur’anu je adekvatno mjerilo čvrstine imana, što i Kur’an potvrđuje:

إِنَّمَا الْمُؤْمِنُونَ الَّذِينَ إِذَا ذُكِرَ اللَّهُ وَجِلَتْ قُلُوبُهُمْ وَإِذَا تُلِيَتْ عَلَيْهِمْ آياتُهُ زَادَتْهُمْ إِيمَانًَا وَعَلَى رَبِّهِمْ يَتَوَكَّلُونَ

 „A kada im se riječi njegove kazuju, vjerovanje im učvršćuju”

Mnogostruka je korist od učenja Kur’ana ili slušanja njegova učenja. Pažljivim učenjem ili slušanjem učenja Kur’ana zaslužujemo Božju milost, kao i neograničenu nagradu…

  وَإِذَا قُرِئَ الْقُرْآنُ فَاسْتَمِعُوا لَهُ وَأَنصِتُوا لَعَلَّكُمْ تُرْحَمُونَ

„A kada se uči Kur’an, vi ga slušajte i šutite da biste bili pomilovani“

إِنَّ الَّذِينَ يَتْلُونَ كِتَابَ اللَّهِ وَأَقَامُوا الصَّلَاةَ وَأَنْفَقُوا مِمَّا رَزَقْنَاهُمْ سِرًّا وَعَلَانِيَةً يَرْجُونَ تِجَارَةً لَنْ تَبُورَ

 „Oni koji Allahovu knjigu čitaju i molitvu obavljaju i od onoga čime ih Mi opskrbljujemo udjeljuju, i tajno i javno, mogu se nadati nagradi koja neće nestati.“
Mevludi2
Muhammed a.s. preporučuje učenje i tumačenje Kur’ana u našim kućama, On kaže: „Kuća u kojoj se Kur’an uči i tumači, sja za stanovnike nebesa, kao što zvijezde sjaju i svjetlucaju stanovnicima Zemlje.“

Nadalje, Alejhisselam preporučuje da se Kur’an uči razgovijetno i polako, da bi se mogao razumjeti i shvatiti, što će ostaviti trag na srce učača. Zato bi bilo najbolje uz učenje Kur’ana čitati i njegov prijevod, jer to bi bila garancija da ćemo shvatiti tekst Kur’ana, a onda više o njemu razmišljati i primjenjivati ga u životu, jer rad je po Kur’anu cilj, a njegovo učenje, čitanje i razmišljanje o ajetima je sredstvo kojim se dolazi do tog cilja. Ako se fokusiramo samo na učenje Kur’ana i razmišljanje o njemu, a ostavimo rad, nećemo osjetiti slast njegova učenja i razmišljanja.

Poslanik,a.s., kaže: „Kur’an je dokaz za tebe, ili protiv tebe.“ Onaj tko se ograniči na učenje/čitanje Kur’ana i razmišljanje o njemu, a ne bude radio po kur’anskim odredbama, taj je iznio dokaz protiv samog sebe.

Kod učenja Kur’ana, Muhammed, a.s., kaže da ga je bolje učiti gledajući u tekst. Kaže Ajejhisselam: „Kome pričinjava zadovoljstvo da ga Allah i Njegov Poslanik zavole, neka uči Kur’an gledajući u Mushaf.“ Nadalje Muhammed, a.s., preporučuje učenje Kur’ana naglas, jer glasno učenje budi srce učača, usmjerava pozornost na učenje i obvezuje na slušanje. Povišeni glas odstranjuje pospanost i povećava želju za učenjem, te povećava  oduševljenje za slijeđenje Kur’ana. Ako učač ima ove namjere tada je učenje naglas bolje, a nagrada se povećava prema broju naučenih ajeta.

Danas smo, nažalost, svjedoci da se učači silno trude uljepšavati glas pri učenju Kur’ana i naslađivanju time, dok rad po kur’anskim odredbama zapostavljaju, osim onih kojima se Allah smilovao. Ovim ne mislim da ne treba uljepšavati glas prilikom učenja Kur’ana. Naprotiv, Kur’an se treba učiti lijepim glasom, jer nas na to potiče i sam Poslanik, a.s., riječima: „Ukrasite učenje Kur’ana lijepim glasovima, jer lijep glas daje Kur’anu još veću ljepotu“, ali to ne smije biti jedini i glavni cilj Kur’ana, budući da je glavni cilj uzimanje pouke iz onoga što se uči i provođenje u praksu onoga što se traži u njegovim ajetima. Abdullah b. Mesud kaže: „Kada čuješ Allahove riječi ‘Vjernici’, dobro slušaj, jer ono što slijedi poslije tih riječi ili je nešto što se zapovijeda da uradiš, ili je neka zabrana.“

Poslanik, a.s., tražio je od ashaba koji su imali lijep glas kao što su lijep glas Ebu Musa el Eš’ari i Abdullah b. Mes’ud, da mu uče Kur’an. Prenosi se da je jednog dana naredio Abdullahu b. Mes’udu da mu uči Kur’an na što mu on reče: „Kako da ja učim, a tebi se objavljuje?“ Poslanik, a.s., reče mu: „Volim da slušam Kur’an od drugog.“ Mes’ud posluša i poče učiti od početka sure En-Nisa, sve dok nije došao do 41. ajeta iste sure u kojem Svevišnji kaže: „A što će, tek, biti kada dovedemo svjedoka iz svakog naroda, a tebe dovedemo kao svjedoka protiv ovih?” Tada Poslanik, a.s., reče: „Dovoljno je.“ Abdullah svjedoči: „Okrenuo sam se prema njemu i vidio da su njegove oči orošene suzama.“

Zato, braćo i sestre, musliman ne smije biti nemaran u svom odnosu prema Kur’anu pa da ga ili zaboravlja ili zanemaruje. Kur’an sadrži islamske istine i ako se veza muslimana s njim prekine, onda i izvor imana u njemu presuši, svježina se gubi i ljepota odlazi. Zaboravljanje naučenog iz Kur’ana je veliki grijeh u koji musliman ne smije zapasti. U tom smislu Muhammed, a.s., kaže: „Predočeni su mi grijesi mojih sljedbenika pa nisam vidio većeg grijeha od onog što zasluži čovjek koji nauči suru ili ajet iz Kur’ana pa ga zaboravi.“

Ashabi uz pamćenje Kur’ana učili su njegov sadržaj i odredbe i nastojali da to sve u djelo sprovedu. Za Ibn Omera se kaže da je osam godina proučavao suru El-Bekare, učeći njene ajete napamet uz razumijevanje njenih poruka.
Mevludi3
U duhu rečenog, braćo i sestre, i mi ovdje u Hrvatskoj dajemo velik obol učenju Kur’ana napamet i njegovom proučavanju. Kao plod dugogodišnjih natjecanja učača Kur’ana, koja se održavaju u našoj džamiji, hvala Allahu dž.š., mi sutra, u subotu 7. studenoga, ako Bog da, ovdje u našem prelijepom Islamskom centru, imamo drugu hafisku dovu nakon sedam godina, kad je prvi puta u novijoj povijesti proučena hafiska dova našem Amaru Mujkanoviću. Sutra imamo priliku i čast prisustvovati dovi našoj Sabaheti Hasanović koja će biti prva hafiza u novijoj povijesti Hrvatske. Sabaheta je kći Hajrije-hanume i muftije dr. Aziza ef. Hasanovića. Dijete ovoga džemata. Nakon završetka naše medrese u kojoj je bila učenica generacije, odlazi u Kuala Lumpur, u Maleziju, gdje na Međunarodnom islamskom sveučilištu u rekordnom roku, na engleskom jeziku, završava Ekonomski fakultet, odsjek financije, a uz to uspijeva naučiti i 17 džuzeva Kur’ana. Da uči Kur’an napamet nije znao nitko osim nje. Nakon povratka sa studija u ožujku ove godine, obznanila je svojim roditeljima da je pri kraju s učenjem hifza što je uspješno i završila u lipnju mjesecu ove godine. Njezin veliki uspjeh nije samo njen već je i uspjeh naše Zajednice u cjelini koja se ponosi ovako rijetkim draguljima. Nadam se i uvjeren sam da nećemo čekati novih sedam godina da ovdje promoviramo još kojeg hafiza. Naime, imamo dva potencijalna kandidata koji su na tom putu.  Molim Allaha dž.š. da im olakša put do ove zaista časne titule i da budu shodno hadisu Poslanika islama „najbolji među vama su oni koji uče Kur’an i druge podučavaju“.

Da je ovo radost sviju nas pokazuje činjenica da onog trenutka kada se obznanilo da ćemo sutra imati hafisku dovu našoj Sabaheti, cijeli džemat se stavio na raspolaganje. Koristim priliku da se svima, u ime Zajednice, zahvalim za veliki doprinos, posebice hanumama našeg džemata koje su izrazile želju da počaste sve prisutne raznim pitama i kolačima, te ujedno da sve vas i vaše obitelji pozovem na sutrašnju veliku svečanost koja će se održati u 12 sati, nakon podne-namaza, gdje će biti prisutan i reisu-l-ulema IZ u Bosni i Hercegovini, mnoge muftije, brojni hafizi te članovi Komisije Rijaseta IZ za hifz iz Sarajeva, na čelu sa hfz. Ismetom ef. Spahićem.

Molim Svevišnjeg i Premilostivog Allaha dž.š. da našoj hafizi Sabaheti podari zdravlja i snage da ustraje u daljnjem izučavanju Kur’ana, njene roditelje nagradi za lijepi islamski odgoj koji su usadili u nju, a nas učini od onih koji će što više vremena provoditi družeći se s Kur’anom i tako pridobiti njegov šefa’at na Sudnjem danu.

Amin!