„Suvišno je komentirati neutemeljene i insinuirane izjave pojedinaca, koji svojim nepromišljenim potezima i izjavama sigurno nanose štetu Islamskoj zajednici u cjelini. Odgovorno mogu kazati da nikada nije, niti će biti doveden u pitanje odnos Islamske zajednice u Hrvatskoj s Islamskom zajednicom u BiH, kao i duhovnim centrom u Sarajevu koga personificira vrhovni islamski poglavara reisu-l-ulema. Specifičnosti koje ima Islamska zajednica u Hrvatskoj, a temelje se na drugim pravnim okvirima i djelovanju Islamske zajednice u Hrvatskoj, nailaze na razumijevanje i tu ne vidim problema. Nikada se našim Statutom nije definirala pozicija reisu-l-uleme, već je ona definirana najvećim zakonodavnim aktom Islamske zajednice, a to je Ustav, na kome smo zajedno radili i oko koga smo postigli konsenzus u pogledu jedne zajednice, jednog poglavara, specifičnosti zajednica izvan domovinskih zemalja itd. Hvala Bogu da je Islamska zajednica dovoljno zrela, a rukovodstvo dovoljno mudro, da može i zna prepoznavati istinu od neistine.“

Sarajevo je naš duhovni centar

Razgovarao: Ismet ISAKOVIĆ

Mi smo zajednica istine, dijaloga, tolerancije, odgovornosti i konstruktivnosti

Dugo Vas nije bilo na stranicama „Preporodovog Journala“. Prethodni intervju obavili smo još u siječnju 2008. godine kada ste, između ostaloga, obnašali dužnost glavnog imama zagrebačkog i pomoćnika predsjednika Mešihata za vjerska, prosvjetna, vjeronaučna i kulturna pitanja. U međuvremenu je došlo do velikih promjena. Prije skoro pune četiri godine, od ljeta 2012., izabrani ste na časnu i odgovornu funkciju zagrebačkog muftije i predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Koje su najznačajnije aktivnosti i događaji obilježili protekli vremenski period?

Zahvaljujem na mogućnosti da predstavim aktivnosti Islamske zajednice u Hrvatskoj i kroz list koga često svojatamo, a to je „Journal“. Slažem se da me dugo nije bilo, ali baš toliko – ne bih rekao. Prisjećam se da smo čak jedan cijeli „Jornal“ posvetili halalu, i u njemu sam imao dosta prostora u svojstvu ravnatelja Centra za certificiranje halal kvalitete. Sjećam se i jednog intervjua – da li za „Journal“ ili „Behar“ – u kome sam imao veliki intervju, a govorio sam o programskim smjernicama Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, i to nakon preuzimanja odgovorne dužnosti predsjednika Mešihata i muftije Islamske zajednice u Hrvatskoj. Moja otvorenost prema medijima nikada nije bila upitna, posebno prema našim glasilima. Svaki upit nailazio je na razumijevanje i odziv, kao što to činim s velikim zadovoljstvom i ovoga puta.

Period od nepune četiri godine od preuzimanja dužnosti predsjednika Mešihata i muftije Islamske zajednice u Hrvatskoj zaista je bio dinamičan, a po svojim događanjima raznolik. Ako pogledamo infrastrukturne projekte, ono što bih sa zadovoljstvom izdvojio jeste privođenje radova i otvorenje Islamskog centra u Rijeci, koji je zaista oplemenio grad Rijeku, Republiku Hrvatsku, ali i ojačao infrastrukturu Islamske zajednice u Hrvatskoj. Rekonstruiran je i obnovljen mesdžid u Varaždinu, gdje smo dobili još 200 kvadratnih metara prostora te regulirali stambeno pitanje imama.

Nažalost, velike poplave u Slavoniji ostavile su džemat Gunja bez džamije, a našeg imama bez kuće, tako smo neplanski morali usmjeriti sve raspoložive potencijale da se Gunja vrati u funkciju i svo njezino stanovništvo. Za početak smo otvorili pučku kuhinju u kojoj su se hranili svi potrebiti bez obzira na njihovu vjeru, naciju ili bilo koju drugu odrednicu a dnevno je bilo i do 2.700 obroka, što je za našu malu zajednicu veliki zalogaj. To je trajalo punu godinu dana, kada su se svi u Gunji mogli organizirati u vlastitim domovima i sebi priređivati tople obroke. Uspješno smo obnovili džamiju uz pomoć TÍKA-e, imamsku kuću uz pomoć Ministarstva graditeljstva Republike Hrvatske, te dovršili i svečano otvorili započeti Islamski centar u Gunji, s čime smo zaista postigli vrlo respektabilne prostorije u Gunji. Islamska zajednica nije se s tim zadovoljila, već smo s našom humanitarnom organizacijom Ziratom i TÍKA-om osigurali i podijelili 100 krava i plastenike za one koji se žele baviti poljoprivredom, što je temeljno zanimanje većine stanovništva Gunje i okolice. Danas vidimo rezultate toga, krave su se otelile i danas se oko 2.000 litara mlijeka može unovčiti u korist onih koji ih posjeduju. Naš plan s Gunjom nije gotov, nastavljamo i dalje osmišljavati ono što će koristiti tamošnjem stanovništvu.

U naznačenom periodu kupljena je kuća za proširenje djelatnosti Islamske zajednice u Dubrovniku, parcela za parking u Zadru, parcela za proširenje mesdžida ili džamije u Maljevcu, počet i privodi se kraju Islamski kulturni centar u Umagu, proveden javni natječaj i odabir najboljeg rješenja za Islamski centar u Puli, riješena i uknjižena parcela za izgradnju Islamskog centra u Sisku te priređena kompletna dokumentacija, proveden javni natječaj za izgradnju Islamskog centra u Osijeku te je u fazi izrada izvedbenog projekta, regulirano pitanje groblja i pristupne ceste u Bogovolji i Karlovcu, izrada projektne dokumentacije za gasulhane u Maljevcu i Vinkovcima.

Kada je riječ o novim organizacijskim oblicima želim s ponosom istaknuti da je Mešihat osnovao humanitarnu organizaciju Zirat Islamske zajednice, Centar za kulturu dijaloga, Školu Kur’ana i hifza, poseban Ured za da’vu i mladež, Ured za medije i izdavaštvo, koji je pokrenuo izdavanje časopisa „Minber“, čiji broj 7-8 čitamo ovih dana. Zatim, profesionalizirana je vjersko-prosvjetna služba, koja daje veliki obol profiliranju vjerskog života od najmlađih do najstarijih generacija, intenzivno se radi na kurikularnoj reformi islamskog vjeronauka, a završen je i registriran program za vjerski odgoj u predškolskim ustanovama te se počelo sa eksperimentiranjem istog. Utemeljen je poseban fond za stipendiranje studenata i učenika koji studiraju u Hrvatskoj, i za tri godine stipendiju je ostvarilo 266 učenika i studenata, a za tu potrebu izdvojeno je 1.400.000 kuna.

Islamska zajednica u Hrvatskoj pokušava ostvarivati dobre odnose sa svim relevantnim čimbenicima, kako u zemlji, tako i inozemstvu, te u tom pravcu ulaže i određene napore ostvarujući kontakte i predstavljajući temeljno poslanje naše zajednice. Mi smo zajednica istine, dijaloga, tolerancije, odgovornosti i konstruktivnosti. Kroz našu 100-godišnju povijest to smo pokazali i takvi želimo ostati, to je naša uzvišena vjera islam. Dobre temelje našoj zajednici udario je moj prethodnik, muftija Ševko ef. Omerbašić, pa u znak naše skromne zahvalnosti priredili smo jednu knjigu o muftiji Omerbašiću u kojoj su pisali oni koji su s njim najviše radili tijekom radnog vijeka, Mešihat Islamske zajednice je tiskao isto tako i knjigu „Jadranski dragulji“ autora muftije Ševke ef. Omerbašića, čime smo započeli obilježavanje 100 godina službenog priznanja islama u Hrvatskoj.

Brojne aktivnosti povodom obilježavanja 100-godišnjice službenog priznanja islama u Hrvatskoj

Treći ste muftija od institucionalnog utemeljenja Islamske zajednice u Hrvatskoj – poslije rahmetli Ismeta Muftića i Ševke Omerbašića. Ove godine obilježavamo 100-godišnjicu službenog priznanja islama u Hrvatskoj.

Zahvalan sam svojim prethodnicima, koji su zaista obilježili ovih 100 godina institucionalnog islama u Hrvatskoj i svojim mudrim vođenjem zajednicu proveli kroz teška i bremenita vremena. Podsjećam da je prvi muftija Ismet ef. Muftić ubijen u džamiji i pokopan, a da se ni danas ne zna gdje mu je kabur. Minareti džamije su porušeni, stara džamija oduzeta, a Islamska zajednica vraćena u prvotne prostorije u Tomašićevoj 12, gdje se i danas nalazi sjedište Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj. Unatoč svim događanjima Islamska zajednica je opstala i ostala vjerna svom poslanju na hizmetu muslimanima i društvu u cjelini.

Naime, prije 100 godina točnije 27. travnja 1916. Sabor kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije donio je Zakon o priznanju islama kao službene religije i ravnopravne drugim vjerskim i religijskim zajednicama. Čitajući stenogramski zapisnik sa sjednice Sabora koja je to pitanje tretirala u tri čitanja, a završila na zasjedanju 6. i 7. ožujka 1916. godine razvidno je sljedeće: da je izvjestitelj po ovoj točci dnevnog reda bio dr. Gjuro Šurmin, koji je vrlo iscrpno elaborirao potrebu donošenja ovakvog zakona. On se pozvao na primjer Austrije koja je priznala status islamu još 1912. godine, kao i Ugarska koja je netom prije 30. ožujka ovakav zakon primila u svom Saboru. Navodeći da je Hrvatska još 1873. godine specijalnim zakonima riješila pitanje židovske, evangeličke i drugih kršćanskih zajednica smatra neophodnim riješiti i pitanje islama, odnosno muslimana kako se najčešće rabi termin tijekom ove rasprave. On navodi podatak da je muslimana bilo 204 na popisu iz 1910. godine. Donosi vrlo precizne podatke o strukturi muslimana u to doba, njihovom obrazovanju, poduzetništvu, angažmanu u vojsci i druge zanimljivosti poput broj muškaraca, žena, djece, dobi, oženjenih, rastavljenih i slično. U raspravu su se uključili i ostali članovi Sabora. Svaki govor je poseban i zanimljiv za analizu i promišljanje. U raspravu se uključio i odjelni predstojnik za bogoštovlje i nastavu dr. Stjepan Stropch, koji ukazuje na sljedeće: „Kod nas dakle muslimani kao pripadnici jedne zakonom nepriznate konfesije nisu sa vjeroispovjednog pravnog gledišta dolazili u obzir, pogotovo pa ko bila je za njih isključena svaka mogućnost da se kod nas organiziraju u svrhu zajedničkog bogoslužja i uređenja svoga vjerskog života, niti su dakako uživali kakove zakonske zaštite. Predležećom zakonskom osnovom želi se, da se tomu izvanpravnom položaju muslimana u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji učini kraj i da ih se podigne u red zakonom priznatih konfesija, tj. da im se dade sloboda zajedničkog javnog ispovijedanja vjere i sva prava javne korporacije, kao što ih uživaju i druge u nas zakonom priznate konfesije.“

Ovakve rasprave dale su doprinos da se donese navedeni zakon kojim se definiraju pravni okviri za nesmetano djelovanje i razvoj Islamske zajednice. To su temelji na kojima se počela razvijati i unapređivati Islamska zajednica u Republici Hrvatskoj do današnjih dana i okvira u kojima zajednica djeluje. Hodogram razvoja, uspona i padova je posebno zanimljiv jer se u proteklih 100 godina smijenilo više režima, vlasti, ratova. Hvala Allahu, dž. š., zajednica je opstala i ostala vjerna svom poslanju na hizmetu svom narodu, ali i državi u kojoj djelujemo. Ugovorom Mešihata Islamske zajednice i Vlade Republike Hrvatske iz 2002. godine priznat je kontinuitet Islamskoj zajednici i podignuti standardi rada i aktivnosti Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Prema najavama obilježavanje velikog jubileja bit će i svečano i radno. Možete li našim čitateljima reći koje su najvažnije manifestacije kojima će se obilježiti ovaj značajan jubilej? Tko je uzeo učešće u organizaciji proslave?

Razmišljajući kako osmisliti ovu jubilarnu godinu i kako istaći visoke standarde koje je učinila Republika Hrvatska, ali i kako prezentirati široj javnosti doprinos muslimana hrvatskom društvu na svim poljima, smatrali smo prigodnim sljedeće: počeli smo s promocijom knjige našeg uvaženog muftije Ševke ef. Omerbašića „Jadranski dragulji“, smatrajući to najboljim početkom jer je razdoblje koje obilježavamo zasigurno obilježio on svojim radom i djelovanjem u našoj zajednici. Istovremeno on govori o islamu kao dragulju ovih prostora i njegovoj prisutnosti još iz davnih vremena. Htjeli smo i na taj način iskazati posebno poštovanje i zahvalnost našem cijenjenom muftiji na svemu što je učinio tijekom svoga aktivnog rada, a koji još traje.

Naša zajednica je rasla i razvijala se i dalje se razvija. Tako je osnovana prvotno medresa, a potom Islamska gimnazija, osnovan je Vakuf Islamske zajednice, humanitarna organizacija Zirat Islamske zajednice, Škola Kur’ana i hifza, Dječji vrtić, Centar za kulturu dijaloga i Centar za certificiranje halal kvalitete. Pored 15 medžlisa kao organizacijskih oblika, to su naše ustanove koje odrađuju dio misije Islamske zajednice.

U povodu ove obljetnice Centar za certificiranje halal kvalitet organizirao je u mjesecu ožujku Halal forum, kojim se najavio Svjetski halal dan od 2.-4.11.2016. u Opatiji. U mjesecu travnju, od 20. do 27. travnja, imamo mnogo programa, na koje vas pozivam da ih zajedno propratimo. 20. travnja u 19 sati u Muzeju Mimara bit će otvorena izložba muslimanskih umjetnika koji su u proteklom razdoblju i sada obilježili kulturu Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Velika su to imena koja nam služe na ponos. Ministarstvo kulture je pokrovitelj ove jedinstvene izložbe koja će biti otvorena tri tjedna, točnije do 8. svibnja.

22. travnja u Koncertnoj dvorani „Vatroslav Lisinski“ Zagrebačka filharmonija poklanja Islamskoj zajednici koncert pod nazivom „Koncert za toleranciju“, želeći na taj način ukazati na misiju i suštinu Islamske zajednice koja je tijekom proteklih 100 godina uvijek promicala i promiče univerzalnu vrijednost koja se zove tolerancija, dijalog, zajedničko življenje međusobno uvažavanje. Od 25.-26. travnja u Islamskom centru Zagreb bit će Konferencija muslimanskih zajednica u Europi na temu „Islam u Europi – naslijeđe i budućnost“. Bit će to prilika da se 50-ak muslimanskih predstavnika i najviših vjerskih dostojanstvenika – od našeg reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića, preko reisu-l-ulema Turske, Albanije, Makedonije, Kosova, Kazahstana, Srbije, Njemačke, Velike Britanije, Italije, Norveške, Švedske i drugih – odrede o trenutnom stanju islama u Europi, ali i da ponude određene smjernice za budućnost.

Na dan 27. travnja održat će se svečana sjednica Hrvatskog sabora na poziv predsjednika Hrvatskog sabora akademika Željka Reinera, te će se i na taj način prisjetiti sjednice Sabora održane prije 100 godina, koja je pokazala dalekovidnost koju, nažalost, mnoge europske zemlje ne vide ni danas. Isti dan održat će se Svečana akademija u Hrvatskom narodnom kazalištu, s početkom u 16 sati, na kojoj će nazočiti cijeli državni vrh, akademska, kulturna, vojna, politička, vjerska, lokalne i županijske zajednice, kao i 35 već potvrđenih veleposlanika. Naša svečanost izazvala je pozornost 50 zemalja svijeta koje su se odazvale na naš poziv. Isti dan biti će puštena u promet prigodna poštanska marka, koju možete vidjeti na naslovnici našeg časopisa „Minber“, a koju je oblikovao naš akademski slikar Dino Trtovac. Ona je već otisnuta u 100.000 primjeraka zajedno sa kuvertom, razglednicom i pečatom. U svibnju točnije, od 12.-14. svibnja, u Islamskom centru u Rijeci zajedno sa Svjetskom akademijom za perinatalnu medicinu i Svjetskom akademijom za humanu reprodukciju organiziramo ovim povodom međunarodni znanstveni simpozij na temu „Religije i znanost u kontekstu nastanka čovjeka“, gdje će se okupiti svjetska imena iz oblasti znanosti i teologije svih konfesija da osvijetle ovu temu.

Od planiranih aktivnosti u ovoj godini, a ovim povodom je i Međunarodno natjecanje učača Kur’ana u Zagrebu, svečanosti u Splitu, Puli, Osijeku, otvaranje Islamskog centra u Umagu i početak radova Islamskog centra u Sisku. 4. prosinca predviđen je završni koncert u Koncertnoj dvorani „Vatroslav Lisinski“, kojim ćemo završiti programe za ovu godinu.

Ono što smatram najvećim uspjehom jeste da smo radeći već pune tri godine uspjeli sakupiti građu i izdat ćemo, ako Bog da, Islamski enciklopedijski almanah u povodu 100 godina islam u Hrvatskoj. Obimna je to građa na tisuće stranica, 44.000 redaka, 1.600 imena i pojmova, 1.800 ilustracija. Željeli smo da pokažemo ovdašnjoj i široj javnosti da smo mi visokoprofilirana zajednica u ovoj državi i da smo dali i dajemo nemjerljiv doprinos na svim poljima. Hvala Allahu, dž. š., naši pokrovitelji – predsjednica Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, Hrvatski sabor, posebno naglašavam Grad Zagreb, grad Opatija, Ministarstva kulture, poljoprivrede, turizma, vanjskih i europskih poslova, gospodarstva, Hrvatska gospodarska komora, Turistička zajednica grada Zagreba i Hrvatske – kao i naše džematlije i donatori, prate nas u ovim hvalevrijednim projektima. Uglavnom, sve se ujedinilo da se prava slika pošalje u svijet putem izravnog TV-prijenosa, koji će preuzimati i druge TV-postaje. Ovim povodom održana je i svečana sjednica svih organa, tijela i ustanova Islamske zajednice, na kojoj se Mešihat Islamske zajednice posebno zahvalio 161-om muslimanu koji su na sebi svojstven način u polju svoje profesije profilirali islam i muslimane u proteklom vremenu.

Sigurno očekujete brojne visoke goste iz islamskih/muslimanskih zemalja, zar ne? „Procurila“ je informacija da dolazi i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan.

Mi smo uputili poziv mnogim našim prijateljima i suradnicima diljem svijeta. Želimo sa svima njima podijeliti trenutke ove radosti. Zahvalni smo svima koji nam se u toj prigodi priključe. Imamo određene potvrde za sudjelovanjem reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazović sa svim muftijama iz BiH, direktorima medresa, dekanima fakulteta, predsjednikom Sabora Islamske zajednice u BiH Hasanom Čengićem. Dolaze i reis Turske dr. Mehmet Gurmez sa suradnicima, reisu-l-ulema Makedonije Sulejman Redžepi, muftije Albanije, Kosova, Srbije, Slovenije, Njemačke i mnogih europskih zemalja. U svojstvu izaslanika emira Države Katar dolazi ministar vakufa i islamskih pitanja dr. Gajs bin Mubarek Al-Quvari, zatim visoke delegacije iz Saudijske Arabije, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Omana, ministar vanjskih poslova Sudana i Predsjedništvo BiH, predvođeno predsjedavajućim Bakirom Izetbegovićem. Naši pokrovitelji i sponzori svakako su dio našeg slavljeničkog ozračja, a poziv predsjedniku Republike Turske, gospodinu Recepu Tayyipu Erdoğanu, uvijek je otvoren i njegov dolazak predstavljat će dodatno osvježenje, radost i zadovoljstvo.

Kada smo kod turskog predsjednika Erdoğana i angažmana Republike Turske u našoj zemlji, važne su još dvije informacije vezane uz kulturnu suradnju i humanitarni angažman, koji je počeo s pomoći poplavljenom stanovništvu Gunje. Spomenut ću samo dvije institucije – Institut „JunusEmre“ i Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju TİKA. Objasnite nam pobliže povećani turski angažman u Hrvatskoj.

Po najavama Veleposlanstva Republike Turske u Hrvatskoj u dogledno vrijeme biti će otvoren Institut „Junus Emre“, koji promiče kulturu, znanost, tradiciju i običaje. Imajući u vidu dobre i prijateljske odnose dviju zemalja – Republike Hrvatske i Republike Turske – ovakav centar sigurno će pomoći približavanju i razumijevanju različitih kultura. Osobno sam sretan zbog toga, kao i zbog pojačanog humanitarnog rada TİKA-e u Hrvatskoj, koji je posebno došao do izražaja tijekom i nakon poplava u Slavoniji. Najveću i konkretnu pomoć tamošnjem stanovništvu dala je TİKA, ona i dalje u tom plemenitom naumu nastavlja.

Islamska zajednica može i mora biti dio rješenja, a nikako dio problema Europe

Posljednjih godina često ste izjavljivali kako hrvatski model integracije islama može biti uzor Europi, te da Republika Hrvatska ima najbolje riješeno muslimansko pitanje u Europi. Kakav je to, zapravo, hrvatski model za uređenje odnosa s islamom, odnosno Islamskom zajednicom, koji često ističete u govorima širom Europe i svijeta? S druge strane, što kršćanske zajednice u muslimanskim zemljama nemaju riješeno, a moglo bi se implementirati iz „hrvatskog modela“?

Da, na inauguraciji i preuzimanju dužnosti predsjednika Mešihata i muftije Islamske zajednice u Hrvatskoj rekao sam da Hrvatska ima najbolji model uređenja odnosa sa islamskom zajednicom i da isti može poslužiti kao primjer Europi u rješavanju muslimanskog pitanja, ali i muslimanskom svijetu u rješavanju kršćanskih manjina. Ta rečenica izazvala je veliku medijsku pozornost, ali i mnoge upite iz europskih zemalja, kao i Vatikana. Model podrazumijeva jasno definirane pravne okvire djelovanja Islamske zajednice, koji su postignuti potpisivanjem Ugovora o specifičnim odnosima između Vlade Republike Hrvatske i Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Danas s distance od 14 godina – poznavatelj Ugovora jer sam bio u timu za pregovore oko istog, koordinator za njegovu implementaciju punih 10 godina i ove četiri godine kao odgovorna osoba za njegovu provedbu – s punim pravom i odgovornošću mogu kazati da je on funkcionalan i da pruža mogućnost svakom muslimanu da živi u punini svoje vjere islam. Imajući to u vidu, zašto isto ne ponuditi i drugima koji stalno prozivaju vlasti da nemaju vjerska prava i slobode, kako na Istoku, tako i na Zapadu!? Smatrao sam i smatram da smo dužni poticati ovakva i slična rješenja, a da imamo kvalitetan ugovor koji može poslužiti ka temeljna osnova za donošenje sličnog i prilagođenog potrebama i specifičnostima određenih zajednica i društava. O tome sam imao prigodu razgovarati s papom Franjom, u središtu Europske unije s 27 veleposlanika EU, u Washingtonu, na Konferenciji za islamsku suradnju, na mnogim okruglim stolovima, kongresima i konferencijama diljem svijeta. Biti ću sretan ako uspijemo da bar jedna zemlja pokrene institucionalno ovo pitanje i riješi ga na sličan način.

Kako komentirate sarajevska mišljenja da uzlazna međunarodna prepoznatost Islamske zajednice u Hrvatskoj, kao traženog sugovornika za pitanja državnog statusa islama u Europi, zadire u ingerencije reisu-l-uleme Huseina Kavazovića? Da li je moguće ostvariti koordinirano institucionalno djelovanje, na primjer, prema Bruxellesu, ali i ostalim europskim metropolama od značaja za bošnjačko-muslimanski narod?

Svaki muftija je produžena ruka reisu-l-uleme, pa tako i ja. Naš model je prepoznatljiv i treba služiti na ponos svima nama, poglavito reisu-l-ulemi jer može s ponosom kazati da je Islamska zajednica otvorena za izgrađivanje europskog društva po mjeri svih njezinih građana. Islamska zajednica može i mora biti dio rješenja, a nikako dio problema Europe. Reisu-l-ulema ima model koji mu može poslužiti kao urnek i treba ga kao takvog nametati Europi. Rijaset Islamske zajednice pokrenuo je značajne korake na ovom putu i osobno očekujem i velike rezultate. U konsultacijama s reisu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem složili smo se oko temeljnih strateških pitanja muslimana u Europi na kojima se trenutno radi. Institucionalno djelovanje mora zaživjeti u Europi i mi smo – Rijaset i Mešihat – najpozvaniji da na tome radimo, pri čemu i imamo najveće razumijevanje svih relevantnih čimbenika Europe.

Nikada nije, niti će biti doveden u pitanje odnos Islamske zajednice u Hrvatskoj s Islamskom zajednicom u BiH 

Često ste u proteklim godinama bili u kontaktu s ljubljanskim muftijom Nedžadom Grabusom i sandžačkim muftijom Muamerom Zukorlićem. Kakav je stav Ljubljane i Novog Pazara, odnosno Islamske zajednice u Sloveniji i Srbiji, po pitanju odnosa s Rijasetom Islamske zajednice u BiH? Prije Vašeg odgovora ovdje bih želio naglasiti stav, duboko vjerujem, većine Bošnjaka muslimana: uz državu Bosnu i Hercegovinu, Islamska zajednica je najvažnija institucija bošnjačkog naroda – i zato je pitanje njenog jedinstva jedno od najvažnijih faktora samog opstanka našeg naroda.

Islamska zajednica u Hrvatskoj i ja, kao najodgovorniji nositelj dužnosti u njoj, komuniciramo i surađujemo sa svim predstavnicima društveno-političkog života, vjerskih zajednica, a posebno muslimanskih zajednica koje dijele istu sudbinu s nama. Ustavom Islamske zajednice u BiH status Mešihata u Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj je isti, te su naši zajednički pogledi na našu nam jedinu zajednicu kao najvitalniji organizam koji nas okuplja – u potpunosti isti. Želimo je graditi, jačati i na svaki način doprinositi. Pozicije Mešihata u Sloveniji i Hrvatskoj samo su velika prednost Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini jer imaju dvojicu muftija u Europskoj uniji. To predstavlja snagu naše zajednice, ali i olakotne okolnosti približavanja Bosne i Hercegovine europskom putu. Islamska zajednica slobodno može kazati da je u Europskoj uniji, a reisu-l-ulema da je reisu-l-ulema Europe.

Početkom prosinca 2015. u tjedniku „Slobodna Bosna“ objavljen je prilično uznemirujući članak pod naslovom „Muftiju za reisa – islamska ili imamska zajednica“. U njemu se navodi kako je na 3. sjednici Sabora Islamske zajednice u Hrvatskoj, koja je održan nekoliko dana ranije, većinom glasova sabornika usvojen novi Statut, pri čemu je „autoritet reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića po prvi put ozbiljno doveden u pitanje“, te kako je „posve jasno da posljednje odluke sabornika u Hrvatskoj neminovno vode ka njihovoj autonomiji u odnosu prema bosanskoj ulemi“. Navodno je „većina sabornika odbila prijedlog da se naznači reisu-l-uleme Huseina Kavazovića kao vrhovnog muslimanskog poglavara“. Vaš komentar?

Suvišno je komentirati neutemeljene i insinuirane izjave pojedinaca, koji svojim nepromišljenim potezima i izjavama sigurno nanose štetu Islamskoj zajednici u cjelini. Odgovorno mogu kazati da nikada nije, niti će biti doveden u pitanje odnos Islamske zajednice u Hrvatskoj s Islamskom zajednicom u BiH, kao i duhovnim centrom u Sarajevu koga personificira vrhovni islamski poglavar reisu-l-ulema. Specifičnosti koje ima Islamska zajednica u Hrvatskoj, a temelje se na drugim pravnim okvirima i djelovanju Islamske zajednice u Hrvatskoj, nailaze na razumijevanje i tu ne vidim problema. Nikada se našim Statutom nije definirala pozicija reisu-l-uleme, već je ona definirana najvećim zakonodavnim aktom Islamske zajednice, a to je Ustav, na kome smo zajedno radili i oko koga smo postigli konsenzus u pogledu jedne zajednice, jednog poglavara, specifičnosti zajednica izvan domovinskih zemalja itd. Hvala Bogu da je Islamska zajednica dovoljno zrela, a rukovodstvo dovoljno mudro, da može i zna prepoznavati istinu od neistine.

Islamski kulturni centar u Sisku – početak radova 2016. godine 

Na kraju razgovora želio bih Vam postaviti nekoliko pitanja za koja sam osobno vezan – i profesionalno i emotivno. Prije nekoliko tjedana pojavila se informacija o zabrani distribucije bošnjačkih i albanskih nacionalnih tiskovina u Islamskom centru u Zagrebu, među njima i „Preporodovog Journala“. Navodno je zabrana došla iz Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Kao čelni čovjek institucije koja je, navodno, donijela ovu zabranu možete li nam pobliže objasniti istinu u svemu tome?

To mi je prva informacija da je došlo do zabrane dijeljenja naših glasila našem narodu. Osobno to osuđujem, a poglavito što je netko zloupotrijebio ime Mešihat koji nikada takvu mjeru nije izrekao. Žao mi je zbog toga. Osobno ću zatražiti pojašnjenje takve odluke i zloupotrebe Mešihata.

Jeste li zadovoljni s prezentacijom aktivnosti Islamske zajednice u Hrvatskoj i BiH, odabirom i prezentacijom islamskih tema, te analizama spornih pitanja od značaja za muslimane na stranicama našeg časopisa?

Vaš i naš časopis bogat je mnogim sadržajima koji mogu oplemeniti svakog tko ih čita. Dozvolit će te mi da ukažem i na ono s čim se ne slažem, a to je iznošenje „prljavog veša“ i razni „obračuni“ putem vašeg medija. „Journal“ je časopis za kulturu i on u svakom svom slovu istu treba poticati i promovirati. Nadam se da se to može postići i na uljudniji način ukazivati na propuste drugih.

Za kraj intervjua jedno „lokalpatriotsko“ pitanje: što se događa s Islamskim kulturnim centrom u Sisku? 2006. godine kupljeno je zemljište površine oko 25.000 kvadratnih metara, a tri godine kasnije usvojeno Idejno rješenje. U međuvremenu je prošlo skoro sedam godina. Imate li informaciju kada bi mogla početi izgradnja „Sisačke ljepotice“?

Ja bih izrazio veliko zadovoljstvo da je kompletna dokumentacija privedena kraju i da ovih dana očekujemo potvrdu građevinskog projekta, tj. građevinsku dozvolu, te da je u planu početak radova, nadamo se već u ovoj jubilarnoj godini. Veliki posao je iza nas, a još veći ispred nas. Uz Božju pomoć, angažman svih dobrih ljudi, vjernika i onih koji žele da se uvakufe u trajno dobro – i to će se završiti. Neka ovo bude i poziv svima da se aktivno uključe u pomaganje ovog hajirli djela, koje će ostati kao trajno dobro i koristiti drugima poslije naše smrti, ali i nama, ako Bog da, na Ahiretu.

„PREPORODOV JOURNAL“ 184/185