muftijsy Hasanović

“Moramo imati na pameti da je muslimanska zajednica jedina zajednica koja nema nikakvo tijelo pri Evropskoj uniji niti Vijeću Evrope, dok svi drugi imaju. S tim u vezi, ako želimo da budemo nekakvi faktori u tom svemu, onda se moramo institucionalno organizirati”, kaže, između ostalog, muftija Hasanović

Muftija zagrebački i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Aziz ef. Hasanović doktor je islamskih znanosti. Doktorirao je s temom “Marketing u funkciji vjerskog menadžmenta”. Hasanović, porijeklom Srebreničanin, svoje teorijsko znanje uspješno primjenjuje na terenu, čemu svjedoči dobra organizacija aktivnosti muslimana u susjednoj državi…

Republika Hrvatska nova je članica Evropske unije, čime i zajednica muslimana egzistira u novim okvirima. Na koji će se način hrvatsko članstvo u Evropskoj uniji odraziti na prava manjina u Hrvatskoj, prije svih na muslimane?

Muftija Hasanović: Na svojoj sam inauguraciji rekao jednu rečenicu koja je izazvala medijsku pozornost, a to je da Hrvatska ulazi u Evropsku uniju s jednim bogatstvom, a to bogatstvo je ustvari najbolje riješeno muslimansko pitanje koje može biti model i rješenje za druge evropske zemlje, ali i model i rješenje za kršćanske manjine tamo gdje su nastanjeni kao takvi. To je bio razlog da veleposlanik Evropske unije u Zagrebu Paul Vandoren od mene zatraži prijem i dodatno pojašnjenje, što sam svakako i učinio. Ambasador Vandoren bio je oduševljen onim što smo mu prenijeli zbog čega me pozvao da idem u Brisel prezentirati model rješenja muslimanskog pitanja. Sličan poziv dobio sam i od hrvatskog ambasadora u Evropskoj uniji nakon čega sam u Briselu tokom tri dana imao 12 programa na kojima sam govorio o raznim aspektima islama u Hrvatskoj te modelima za EU.

Hrvatska je još 1916. godine priznala islam tako da je islam ravnopravan s drugim religijama. Tragom toga, Mešihat IZ u Hrvatskoj je 2002. godine s Vladom Hrvatske potpisao ugovor o specifičnim odnosima čime su definirana sva prava i obaveze muslimana. Tim su ugovorom definirana prava na obrazovanje, pravo na odgoj, na vlastite škole, na medije, na vakufsku imovinu, blagdane, ženidbe, materijalna davanja, na gradnju džamija, na pokop muslimana, prehranu itd.

Na koji način kao vjerska zajednica organizirate odgojno-obrazovni proces u Hrvatskoj? U kojoj ste mjeri u tom segmentu autonomni?

Muftija Hasanović: Spomenutim ugovorom naznačeno je kako se može formirati jedan razredni odjel. Vjeroučitelja postavlja muftija a ne ministar ili ministarstvo, dok ga plaća ministarstvo, što je vrlo važno i time se štiti puna autonomija. Upravo je ta autonomija koju ima IZ u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini prednost u odnosu na druge zemlje, pa i na islamske zemlje, jer tamo vlasti postavljaju vjerske službenike dok to ovdje rade sami muslimani. U tim segmentima nemamo problema, naprotiv, pokazali smo demokratsku zrelost. Izbori koji su se održali 9. juna prošle godine pokazali su zrelost islamske zajednice, što sam ja okarakterizirao kao festival demokratije. Ljudi su rekli šta i kako žele, što želimo da bude i u drugim zemljama. Dodatna prednost IZ u Hrvatskoj je što je ona internacionalna zajednica koja okuplja sve muslimane, bez obzira na nacionalno porijeklo. Tu su najvećim dijelom Bošnjaci, zatim Hrvati islamske vjere, Albanci, Romi, Turci, Arapi i bilo koja nacija koja slijedi put islama. Okupljamo se ovdje u našoj džamiji isključivo radi vjere. Te internacionalne karakteristike u Evropi nema.

Hrvatska je pitanje nacionalnih, manjinskih i vjerskih prava zasigurno riješila na zavidnoj razini, što može biti primjer drugim zemljama. Hrvatska izdvaja iz državnog proračuna sredstva za izdržavanje svih imama u Hrvatskoj, kao i za sve vjeroučitelje koji su angažirani u školama, bolnicama, zatvorima i drugim institucijama. Uopćeno, Hrvatska na razne načine podupire rad vjerskih zajednica, a vjerske zajednice mogu participirati s različitim projektima koji su od općeg interesa za društvo, prije svega iz oblasti kulture, znanosti, humanitarnog rada itd. Usto, Hrvatska pomaže rad nacionalnih zajednica tako da mi imamo nekoliko bošnjačkih asocijacija, te albanskih i romskih koji njeguju svoj jezik, kulturu, povijest, imaju pravo u školi organizirati dodatnu edukaciju o jeziku i drugim subjektima. Neke dobro organizirane zajednice imaju svoje škole, Italijani imaju svoju školu, Židovi svoju, Srpska zajednica sada pokušava osnovati svoju školu itd. Sve je dakle na ljudima i njihovoj spremnosti da participiraju i konzumiraju ta prava koja su im zakonom zagarantirana. Mi smo kao vjerska zajednica uspjeli organizirati dječiji vrtić, srednju islamsku gimnaziju i fali nam još visoka škola. Okupljamo sve one koji su željni znanja u ovom slučaju.

Vidimo da je islamofobija jedan rastući trend u zemljama Zapadne Evrope. Sad kad ste dio Evropske unije, potrebno je da se uključite i u borbu protiv islamofobije. Koji su Vaši savjeti kako i na koji način voditi tu bitku?

Muftija Hasanović: Mi uspijevamo u našim nastojanjima da u Hrvatskoj ne bude islamofobije. Aktivno sudjelujemo u svim važnim događanjima u društvu, kao i u javnim raspravama gdje jasno i glasno iznosimo stavove islama. Često, kada su u pitanju odbrane moralnih vrijednosti koje su nam zajedničke, nastupamo zajedno s Katoličkom crkvom. Organiziramo različite tribine i okrugle stolove prilikom kojih nastojimo adekvatno prezentirati islam, jer mi smo ti koji trebamo predstavljati islam onakvim kakav jeste, a ne čekati da nam ga drugi definiraju.

Možemo li reći da je međureligijski dijalog, onakav kakvim ga vidite i primjenjujete u Hrvatskoj, ključ za rješenje problema islamofobije?

Muftija Hasanović: To je jedan od ključeva rješenja problema islamofobije, ali otvorenost islamske zajednice i spremnost da sudjeluje u svim procesima je najvažniji aspekt. Mi ne se ne možemo zatvoriti i reći da samo za sebe postojimo, već moramo postojati ovdje i radi ovog društva i biti otvoreni za svaki oblik razgovora pa čak i kad nam nešto ne odgovara, ali moramo biti spremni saslušati. Ja sam često u televizijskim studijima ovakav kako me vidite. Tako da sama moja pojava razbija određene predrasude. Redovno prisustvujem značajnim ceremonijama, kao recimo na Dan državnosti Hrvatske, i tamo se pojavljujem u svojoj nošnji zajedno s ostalim zvanicama pokazujući da se i ja osjećam dijelom društva, i da je društvo dio mene. Upravo je to taj naš integrativni pristup. Kao takav sam prisustvovao i učestvovao u manifestacijama povodom ulaska Hrvatske u Evropsku uniju. Mi smo dio evropske zbilje i ništa ja nisam manje Evropljanin ako sam musliman i ako sam muftija. Dapače, mogu biti veći i bolji.

Do sada ste uglavnom govorili o pozitivnom odnosu države spram Islamske zajednice, međutim, zanima me u kojoj mjeri je IZ sposobna vlastite pozitivne vrijednosti prenijeti na društvo te eventualno dati doprinos u rješavanju gorućih društvenih problema? Ukratko, koliko je, recimo, džamija u Zagrebu u kojoj se sada nalazimo otvorena i za ljude drugih vjera?

Muftija Hasanović: Sve ovo što uživamo to nije došlo samo po sebi, već na osnovu zasluga koje su muslimani ove zemlje stekli. Ako se osvrnemo na domovinski rat koji je nedavno okončan, primjetit ćemo da je u njemu sudjelovalo 25 hiljada muslimana, od kojih je 1.180 poginulo, što je 12 posto od ukupnog broja poginulih vojnika u Hrvatskoj, a nas je 1,5 posto što znači da je nas šest puta više poginulo. S druge strane, nesaglediv je doprinos muslimana ovoga društva kulturi, znanosti i drugim segmentima. Islamski centar u Zagrebu ima širu dimenziju, ne samo vjersku, i često je domaćin raznih programa na kojima sudjeluju uglednici hrvatskog društva. Centar je otvoren kako za muslimane tako i za nemuslimane. To je možda jedini centar u Evropi u koji se može doći, razgledati i odsjesti. Uz naš centar ovdje u Zagrebu otvorili smo školu u kojoj imamo i profesore nemuslimane. Tu je i dječiji vrtić u kojem imamo djecu roditelja muslimana i nemuslimana. Program je prihvatljiv i takav da bi ga svaki roditelj poželio svome djetetu.

Sada smo ojačani još jednim centrom u Rijeci, koji će za tu regiju biti nova dimenzija prezentiranja islama, jedan svjetionik islama za taj dio Mediterana. Generalno, kao takvi, smatramo da sada možemo pomoći Evropi u iznalaženju rješenja i metoda organiziranja zajednica muslimana. Hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić pozvala me da uradimo strategiju obilaska evropskih zemalja u kojima bismo održavali prezentacije o organizaciji islamske zajednice po internacionalnom ključu. Da bi se dogodila institucionalizacija muslimanskih zajednica u Evropi, mora se prvo dogoditi internacionalizacija, što teško ide. Neće Arapi da im neko komanduje, neće Turci, Bošnjaci, Egipćani imaju svoje, Iranci svoje, tu se javljaju problemi. Svi su se nekako začahurili i sami su sebi dovoljni. Ponuđeno mi je da kao muftija otvorim ured u Briselu. Ja sam rekao da to ne mogu bez Turaka, Albanaca i Bošnjaka. Dakle, Sarajevo, Tirana i Ankara moraju to riješiti. Mi ovdje možemo biti koordinatori, ali se takve stvari trebaju rješavati na višem nivou. Moramo imati na pameti da je zajednica muslimana jedina zajednica koja nema nikakvo tijelo pri Evropskoj uniji niti Vijeću Evrope, dok svi drugi imaju. S tim u vezi, ako želimo biti nekakvi faktori u tome svemu, onda se moramo institucionalno organizirati.

Kad je riječ o organizacionim koracima, postoje li naznake da će se krenuti primjerom Rijeke gdje je nedavno otvoren Islamski centar. Potreba za većim infrastrukturnim kapacitetima je očigledna. Šta tu namjeravate uraditi?

Muftija Hasanović: Mi ovdje u Hrvatskoj imamo razvijenu strategiju 2020 koja, između ostalog, predviđa izgradnju islamskih centara u Osijeku, Sisku i Puli, te manjeg objekta u Umagu. Završetak islamskog centra u Bunji je pri kraju, završavamo centar u Varaždinu gdje će nakon ramazana biti manja svečanost, kupili smo zemlju u Maljevcu. U starom dijelu Dubrovnika imamo veliki prostor vrijedan 3,5 miliona eura, a sada smo kupili i objekt od 400 metara kvadratnih izvan zidina, gdje je 80 posto muslimanskog življa. Ta lokacija je izvrsna, a mi smo objekt dobili za 2.100.000 eura. Ovog ramazana dolje se klanjaju teravije. Sve u svemu, ima potrebe, jer islamska zajednica raste i više ne može djelovati u neprimjerenim uvjetima.

Čuje li se ezan u Dubrovniku?

Muftija Hasanović: Nažalost, nema ezana osim unutar objekata. Nemamo ni munare, međutim, ja nisam od formalnosti. Ko god hoće da klanja on će i doći, svi imaju vaktije i satove i oni su tu. Nisam za to da sami sebi stvaramo probleme iritirajući nekoga zbog ezana i munara. Ima i nekih koji bi se inatili ezanom. Ezan nije za inata, već je to poziv na molitvu. Ovdje u Zagrebu ezan se uči vani, ali to ništa ne znači, jer ko hoće da klanja on je već tu.

(www.novovrijeme.ba)