Muftija dr. Aziz ef. Hasanović, predsjednik Mešihata

REPUBLIKA HRVATSKA,

MLADA DEMOKRACIJA VISOKIH STANDARDA

KURBAN BAJRAMSKA HUTBA, RIJEKA, 2013./1434.

Cijenjena braćo i sestre, poštovane gledateljice i gledatelji HTV kao i slušatelji HR,

U danima kada se milijuni vjernika okupljaju na najsvetijim mjestima muslimana, kako bi obavili petu islamsku dužnost hadž, te na taj način pokazali dimenziju, strukturu, snagu i sliku svekolike zajednice muslimana koja se Ummetom zove, a koja predstavlja preko milijardu i petsto tisuća stanovnika ovoga Planeta, prigoda je da se podsjetimo na univerzalne poruke koje su odaslane s tih svetih mjesta, a koje se ponavljaju i odjekuju već 1434. godine.

One su inspiracija muslimanima, odgajaju ih i vode kroz život. Arefat mjesto gdje se okupljaju muslimani uoči Bajrama ima svoje posebnosti o kojima moramo promišljati baš onako kako je promišljao praotac svih ljudi, Adem a.s. Njegova spoznaja na tom mjestu ukazuje na mnoge činjenice, a prije svega da je bolje spoznati Boga danas nego sutra. Moramo se potruditi razumjeti vlastitu prolaznost, a Božju vječnost, te ovozemaljsku (dunjalučku) prolaznost iskoristiti za onosvjetsku (ahiretsku) trajnost. Istodobno moramo shvatiti da smo grješni, ali isto tako i biti spremni preuzeti odgovornost i tražiti oprost od Uzvišenog Stvoritelja kako je to onomad Adem a.s. učinio.

Poruka okupljanja na Arefatu u isto vrijeme svih hodočasnika u istoj bijeloj odjeći (ihramu) ukazuje na jednakost bez obzira na rod, spol, boju kože, naciju, podrijetlo, dunjalučki položaj i slično. Iz toga proizlazi Božji princip bogobojaznosti (takwa) jer Svevišnji nam poručuje da su najodabraniji oni koji se Boga boje.

     Naime, punu potporu za suradnju i komunikaciju sa drugim i drugačijim nalazimo u vjeri islam, kao pretpostavku međusobnog upoznavanja i razumijevanja, te razmjeni dobara među ljudima i narodima. Pluralizam je prirodan tok stvari i životna potreba na osnovu koje su ljudi sami po sebi različiti u jeziku, rasi, kulturi, vjeri, životnim navikama, što je u stvari, kozmička zakonitost, pa je razlikovanje među ljudima u mišljenju i vjeri objektivna realnost. To konstatira i Uzvišeni Stvoritelj kada kaže: ”Svima vama smo zakon i pravac propisali, a da je Bog htio on bi vas sljedbenicima jedne vjere učinio, ali, On hoće da vas iskuša u onome što vam propisuje. Zato se natječite tko će više dobra učiniti, a Bogu ćete se svi vratiti, pa će vas On o onome u čemu ste se razilazili obavijestiti.” (Kur’an V/48)

     Pored pluralizma kojeg Kur’an eksplicitno nalaže on ujedno pledira na zajedničko podrijetlo čovjeka i jednakost u ljudskim pravima i vrijednostima: ”O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog čovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge muškarce i žene rasijao…” (Kur’an IV/1)

     Najoštrije se osuđuje rasizam, nacional-šovinizam i isticanje, kao prednosti, bilo kakvih razlika osim bogobojaznosti i dobročinstva. Tako vjerovjesnik Muhammed a.s. kaže: ”O ljudi, vaš Bog je Jedan, a zajednički vam je i predak. Nema prednosti arap nad ne-arapom, niti ne-arap nad arapom. Nema nikakve prednosti crvenokožac nad crncem, niti crnac nad crvenokošcem, osim po bogobojaznosti i dobrom djelu.”

     Prema tome, budući da čovjek ne živi kao izolirani pojedinac, pogotovo u suvremenom društvu, onda upućenost jednih na druge – sa svim razlikama koje nas rese i koje kao takve ostaju pri nama – bit će od opće koristi za napredak pojedinca i društva i u funkciji smanjenja antagonizama među ljudima. Tko pažljivo čita svete tekstove svih nebeskih objava primijetit će da su krcati različitim vidovima komunikacije i dijaloga svih vjerovjesnika sa svojim sljedbenicima i drugim narodima.

     Dakle, uzajamna suradnja i miroljubiv suživot između sljedbenika Knjige i drugih nikako ne znači dijalog o nekim doktrinarnim pitanjima u kojima se oni razilaze ili odstupanje od principijelnih pitanja vjerovanja radi prividnog mira i konsenzusa, nego u onome što je od koristi za čovjeka, zaštiti njegovih prava i očuvanju dostojanstva čovjeka, zatim, eliminaciji nasilja, terora, suzbijanja neprijateljstva, rješavanja problema ljudi i osiguranja života dostojnog čovjeka, što su sve zajednički postulati nebeskih objava, a koji su prihvaćeni i primjenjuju se u pozitivnom zakonodavstvu i u skladu su s općim proglasima i poveljama o univerzalnim pravima čovjeka.

 Stoga se na Arefatu usvajaju univerzalni životni principi poput suživota i tolerancije na svim razinama koji se postižu istinskim i iskrenim dijalogom te upućivanjem na međuljudsku solidarnost. Bez dijaloga i međuljudske solidarnosti nema društvenog napretka. Svi obredi hadža imaju zadaću da u nama ojačaju vjeru i nadu u bolje sutra u svim segmentima. Obredi imaju svoju individualnu, ali i zajedničku dimenziju. Zajednička dimenzija ne može biti ispravna ako se ova individualna ne izvrši onako kako je to propisano. Stoga je neophodno da svaki čovjek postavi sebe kao mjeru odnosa prema drugome, da želi drugom ono što želi samom sebi, ne promišljati o drugom ono što ne bi promišljao o sebi, biti oslonac drugom, pa zato valja očekivati da će i drugi biti oslonac tebi; kad želiš govoriti o manama drugih prvo se prisjeti svojih; darivati i opraštati čak i one koju su te uvrijedili i nepravdu učinili. Kada bi navedene principe čovječanstvo primijenilo u svakodnevnom životu ne bi bilo ratova koji na najgrublji način uništavaju čovjeka, ne bi bilo gladnih i siromašnih koji moraju napuštati svoja ognjišta i krenuti trbuhom za kruhom i na tom putu gubiti svoje živote kao što smo ovih dana mogli gledati u Lampedusi. To predstavlja civilizacijsku sramotu svakog stanovnika na zemaljskoj kugli, a poglavito onih koji obnašaju bilo kakvu odgovornu dužnost u društvu. Da li je moguće da je čovjek toliko slab ili je toliko neosjećajan i neosjetljiv prema drugom? Prizori koje svakodnevno gledamo, nažalost, potvrđuju i ljudsku slabost i neosjećajnost.

Što se mora učiniti kako bi čovjek čovjeku bio brat i prijatelj?

Na to pitanje moraju dati odgovor svi relevantni čimbenici svjetske pozornice te u granicama vlastitih mogućnosti i odgovornosti učiniti ovaj svijet pozornicom mira, ljubavi i tolerancije a ne pozornicom rata, terorizma, nasilja i diskriminacije po bilo kojoj osnovi.  Zabrinjava činjenica da se najčešće zloupotrebljava vjera, poglavito islam, u svakodnevnim obračunima među muslimanima. Mnogi svoje političke ambicije i svoju autokratsku vladavinu opravdaju islamom i čine to u ime islama te na taj način nanose štetu islamu i muslimanima. Nema tog islama koji naređuje ubijanje nevinih ljudi, žena, djece, uništavanje imovine. Tko god se poziva na islam a to radi, osudite ga  a ako ste u mogućnosti spriječite ga. Kur’an je glede toga jasan: „Tko ubije jednog nevinog kao da je ubio cijeli svijet a tko spasi jednog kao da je spasio cijeli svijet“. Po kur’anskoj definiciji islam je središnji put, pa onaj tko ga drugačije živi ili tumači ne razumije ga ili ga pogrešno interpretira. U životu i praksi Božjeg poslanika Muhameda a.s. imamo najbolji primjer središnjeg puta islama. Učimo od njega, jer je on učitelj cijelog čovječanstva.

Središnju bajramsku svečanost, kako vidite, danas prenosimo odavde iz novootvorenog Islamskog centra u Rijeci. Njegovo otvaranje otvorilo je grad Rijeku i Republiku Hrvatsku prema svijetu te još jednom potvrdilo onu multi-kulturalnu, multi-religijsku, multi-nacionalnu europsku Hrvatsku. Istinski se nadam da će najodgovorniji u ovome društvu nastaviti njegovati ta univerzalna demokratska načela po kojima je Hrvatska već postala modelom. Više puta sam mogao čuti pohvale na račun Hrvatske kao o „mladoj demokraciji visokih standarda“. Učinimo sve da tako i ostane. Svi njezini građani najbolje će se odužiti onima koji su svoje živote položili za Domovinu, a među njima 1180 muslimana, ako ustrajavaju u promicanju univerzalnih načela, jednakosti, vladavine prava kao i prava na vjersko, nacionalno i kulturno izražavanje. Ovim Centrom Islamska zajednica u Hrvatskoj znatno je ojačala svoju infrastrukturu te stekla uvjete da može davati svoj maksimalan doprinos u promicanju navedenih vrednota. Stoga je velika odgovornost na svima koji na bilo koji način upravljaju ovim Centrom. Zadaće Centra se moraju realizirati i na tom putu nitko neće moći biti kočnica. Svi vi koji koristite blagodati ovoga Centra dobro ste došli u svakoj akciji i programu. Imajte na umu da se ne radi samo o džamiji već je riječ o prelijepom Islamskom kulturnom centru koji je već postao destinacija mnogobrojnih turističkih grupa. Upravljati njime predstavlja veliku čast ali još veću odgovornost. Ničija samovolja, neodgovornost i indolentnost neće se tolerirati. Ovo pravilo važi na razini cijele Islamske zajednice. Riječki islamski centar pruža priliku svim gospodarstvenicima, znanstvenicima, vjerskim, kulturnim i  medijskim djelatnicima da se kroz njega afirmiraju i profiliraju. Na taj način najbolje ćete pomoći svojoj Zajednici a ovaj Centar će biti pravo ogledalo islama i muslimana ne samo u Rijeci već u cijeloj Europi i šire. Imati ćete punu potporu Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i mene osobno kao muftije. Time ćete ohrabriti našeg najvećeg vakifa da i dalje podupire izgradnju i rad ovakvih centara. Pri tome imajte na umu da je tajna uspjeha iskrena vjera i plemenito djelo.

Učimo dovu, Milostivi Bože,

Učini da samo Tebi služimo!

Da se grijeha klonimo!

Da istinu govorimo!

Da o dobru mislimo!

Da dobra djela činimo!

Da tuđe pravo poštujemo!

Da na putu istine strpljivi budemo!

Da kod sebe korisno znanje povećavamo!

Bože Milostivi,

Podari bolesnima zdravlje!

Siromašnima opskrbu!

Prognanima povratak domovima njihovim!

Zarobljenicima slobodu! Domovini mir i slobodu!

Obogati naše prvake mudrošću i hrabrošću!

Naše imame znanjem i iskrenošću!

Bože Milostivi,

Oplemeni sve ljude ljubavlju i milošću!

Očisti ljudska srca od mržnje i zla!

Podari cijelom svijetu Tvoju uputu i milost! Tako ti tvoje neizmjerne dobrote i tako Ti Tvoje milosti ovoga velikog dana!

Braćo i sestre,

Bajram je radost za srce i dušu muslimana, radujmo se Bajramu, izvršimo svoju obvezu žrtve kurbana, sjetimo se naših najmilijih koji su preselili na Ahiret, obradujmo ih našom molitvom, darujmo naše najmlađe, posjetimo rodbinu, susjede i prijatelje, posebnu pozornost posvetimo bolesnim, starim i nemoćnim, učinimo i njima Bajram bajramom, Božjom milošću.

Svima vama želim čestitati nastupajuće mubarek bajramske dane, da u zajedništvu obitelji upotpunite predstojeće blagdane te da iz njih izađemo ojačani vjerom i nadom u bolje sutra. Posebno želim čestitati onima kojima je uskraćena roditeljska ljubav, toplina vlastitog doma, bolesnicima po našim bolnicama, zaslužnim članicama i članovima po staračkim domovima i raznim ustanovama, zatvorenicima na izdržavanju zatvorskih kazni

Naše molitve i čestitke usmjeravamo i na sveta mjesta gdje se nalaze naši hodočasnici moleći Svevišnjeg da im primi njihovu žrtvu te da nam se ojačani vjerom u Boga vrate živi i zdravi.

Braćo i sestre, svima vama

SRETAN I BLAGOSLOVLJEN  BAJRAM!

BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN!

KULLU AMIN VE ENTUM BI HAJR!

URIME ZEMEFET BAJRAMIN!

BAHTALO BAJRAMO!
rijeka-cestitke-povodom-blagdana-kurban-bajrama-slika-1347604