Vjerske zajednice na Kubi bile su skoro nestale

Kada je 1998. godine papa Ivan Pavao Drugi bio u posjetu Kubi buđenje vjerskih osjećaja započelo je i svake godine se povećava. Davne 1959. godine komunistički režim na čelu s Kastrom zabranio je sve vjerske manifestacije i one su se mogle provoditi samo i isključivo u vjerskim objektima. I oni koji su bili religiozni tajili su vezu s vjerskim zajednicama. Kuba je skoro 100% katolička zemlja sa 11,3 milijuna žitelja. Doček pape na Kubi bio je prvorazredni događaj a u Katedrali u Havani nazočilo se nekoliko stotina tisuća Kubanaca na svetoj misi na kojoj je nazočio i Fidel Kastro osobno. Uz buđenje kršćanstva na Kubi se neprimjetno budio i islam. Prema neslužbenim podacima broj muslimana u ovoj zemlji je oko 9000, dok ih je početkom devedesetih godina bilo svega desetak.

Islam se na Kubi pojavio osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća kada su na Kubu dolazili studenti iz arapskih i islamskih zemalja. Mahom su dolazili iz zemalja čije su vlasti imale dobre odnose s Kubom. Prema nekim podacima broj studenata nije prelazio 100 ali je njihov učinak na širenje islama bio snažan i uspješan. Kuba je jedina zemlja u svijetu čiji su muslimani prihvatili islam prije 50 ili 60 godina.

Profesor na sveučilištu Emory na Atllanti Michel Liu Owince tvrdi da je komunistički režim omogućavao malim vjerskim zajednicama da se ukorijene u kubansko društvo, pa je tako i islam dobio priliku da nađe svoje mjestu na Kubi. Novinar iz Barcelone Huan Al-Fado koji je napravio brojne reportaže o vjerskim zajednicama na Kubi, da se islam pojavio na Kubi među studentima i službenicima i radnicima u diplomatskim predstavništvima i zato su kubanski muslimani skorašnji jer ova religija nije imala dugu tradiciju na otoku. Al-Fado je od 2014. godine pratio muslimane u razvoju u Havani i drugim kubanskim gradovima.

Mesdžid u Kamagvaju i grupa muslimana

Predsjednik muslimanske zajednice na Kubi Osman Rajis na islam je prešao 2015. Godine i kaže kako mu je islam pomogao da postane slobodan čovjek. Prvi mesdžid na Kubi otvoren je 2000.-te godine. Institut BIO iz SAD proglasio je islamsku zajednicu na Kubi najbrže rastućom religijom na Kubi. Spomenuti institut predviđa da će broj muslimana u ovoj zemlji rasti 73% sve do 2050. godine. Unatoč optimizma spomenutog instituta islam na Kubi je anonimna manjinska religija. Ne jednom Zapad špekulirajući s brojem muslimana nalazi izliku i opravdanje za brojne optužbe i intervencije. Al-Fado tvrdi da nitko iz vlade i krugova vlasti ne zna da na Kubi ima muslimana.

Grupa havanskih muslimana prekidaju gradnju mjesta ibadeta da bi izvršili glavnu islamsku obvezu

Devedesetih godina dvadesetog stoljeća mali broj muslimana bio je proganjan zbog vjere jer je islam bio nepoznat kubanskom društvu. Prvi mesdžid u kubanskoj prijestolnici otvoren je 2015. godine. Iste godine mesdžid je počeo i sa humanitarnim i socijalnim aktivnostima. Za Kubance koji su prihvatili islam bio je problem jer su odjednom morali prestati piti alkohol i jesti svinjetinu. Međutim za muslimane najveći problem predstavlja nedostatak imama i muallima. Sada vjeronaučnu aktivnost obavljaju studenti iz muslimanskih zemalja, a njih je posljednjih godina sve manje.

Koliko su Kubanci i nakon prelaska na islam privrženi kršćanstvu govori i ova fotografija božičnog drvca i saudijske zastave

Kubanski muslimani kao najmlađi kod prelaska na islam imaju brojne probleme. Pored zabrane svinjetine i alkohola islam se razlikuje od drugih religija i u brojnim teološkim disciplinama. Al-Fado je istražujući muslimane na Kubi nailazio na brojne proturječnosti. Zabilježio je jednu karakterističnu gestu muslimanke koja je prešla na islam prije pet godina i koja uz božične blagdane pored zastave kraljevine Saudijske Arabije ima i božično drvce.

Nakon smrti Fidela Kastra postavlja se pitanje da li će Kuba pod rukovodstvom Fidelova brata Raula nastaviti liberalizacija društva. On je do sada pokazao da je spreman demokratizirati društvo što je za muslimane ove zemlje izlazak u svijet jedini izlaz. Ono što muslimani u svijetu ne bi smjeli ostaviti muslimane Kube nego im pružiti svakojaku pomoć.

 

 

 

 

 

 

 

Islam na Kubi pojavio se sredinom 20 stoljeća

 

Profesor na sveučilištu Emory na Atllanti Michel Liu Owince tvrdi da je komunistički režim omogućavao malim vjerskim zajednicama da se ukorijene u kubansko društvo, pa je tako i islam dobio priliku da nađe svoje mjestu na Kubi. Novinar iz Barcelone Huan Al-Fado koji je napravio brojne reportaže o vjerskim zajednicama na Kubi, da se islam pojavio na Kubi među studentima i službenicima i radnicima u diplomatskim predstavništvima i zato su kubanski muslimani skorašnji jer ova religija nije imala dugu tradiciju na otoku. Al-Fado je od 2014. godine pratio muslimane u razvoju u Havani i drugim kubanskim gradovima.

 

Mesdžid u Kamagvaju i grupa muslimana

 

Predsjednik muslimanske zajednice na Kubi Osman Rajis na islam je prešao 2015. Godine i kaže kako mu je islam pomogao da postane slobodan čovjek. Prvi mesdžid na Kubi otvoren je 2000.-te godine. Institut BIO iz SAD proglasio je islamsku zajednicu na Kubi najbrže rastućom religijom na Kubi. Spomenuti institut predviđa da će broj muslimana u ovoj zemlji rasti 73% sve do 2050. godine. Unatoč optimizma spomenutog instituta islam na Kubi je anonimna manjinska religija. Ne jednom Zapad špekulirajući s brojem muslimana nalazi izliku i opravdanje za brojne optužbe i intervencije. Al-Fado tvrdi da nitko iz vlade i krugova vlasti ne zna da na Kubi ima muslimana.

 

Grupa havanskih muslimana prekidaju gradnju mjesta

ibadeta da bi izvršili glavnu islamsku obvezu

 

Devedesetih godina dvadesetog stoljeća mali broj muslimana bio je proganjan zbog vjere jer je islam bio nepoznat kubanskom društvu. Prvi mesdžid u kubanskoj prijestolnici otvoren je 2015. godine. Iste godine mesdžid je počeo i sa humanitarnim i socijalnim aktivnostima. Za Kubance koji su prihvatili islam bio je problem jer su odjednom morali prestati piti alkohol i jesti svinjetinu. Međutim za muslimane najveći problem predstavlja nedostatak imama i muallima. Sada vjeronaučnu aktivnost obavljaju studenti iz muslimanskih zemalja, a njih je posljednjih godina sve manje.

 

Koliko su Kubanci i nakon prelaska na islam privrženi kršćanstvu govori

i ova fotografija božičnog drvca i saudijske zastave

 

Kubanski muslimani kao najmlađi kod prelaska na islam imaju brojne probleme. Pored zabrane svinjetine i alkohola islam se razlikuje od drugih religija i u brojnim teološkim disciplinama. Al-Fado je istražujući muslimane na Kubi nailazio na brojne proturječnosti. Zabilježio je jednu karakterističnu gestu muslimanke koja je prešla na islam prije pet godina i koja uz božične blagdane pored zastave kraljevine Saudijske Arabije ima i božično drvce.

Nakon smrti Fidela Kastra postavlja se pitanje da li će Kuba pod rukovodstvom Fidelova brata Raula nastaviti liberalizacija društva. On je do sada pokazao da je spreman demokratizirati društvo što je za muslimane ove zemlje izlazak u svijet jedini izlaz. Ono što muslimani u svijetu ne bi smjeli ostaviti muslimane Kube nego im pružiti svakojaku pomoć.