Ovogodišnji hadž ostao je bez iranskih hadžija

I ako je ovogodišnji hadž iza nas svršetkom četverodnevnih manifestacija zvanih Kurban-bajram ili idul-adha na arapskom jeziku, ne prestaje polemika između onih koji zagovaraju isključivu duhovnost hadža i onih koji bi ovu petu islamsku obvezu iskoristili u političke svrhe. Zanimljivo je da se sukob oko hadža vodi između Teherava i Rijada. Optužbe i napadi ove dvije zemlje upućuju se naizmjenično, a razlog je zapravo na sasvim drugoj strani. Nije sukob ni pogibija na stotine iranskih hadžija tijekom prošlogodišnjeg hadža. Prošlogodišnja nesreća hadžija navela je Iran i neke zemlje islama da razmotre kraj saudijske organizacije hadža. Iranski vjerski vođa ajetullah Ali Hamnei u svojoj poruci pred sami hadž pozvao je muslimane svijeta da dignu glas protiv saudijskog načina upravljanja hadžom koji je nepravičan prema hadžijama, a posebno prema Irancima. U svom opisu  saudijskih vlastodržaca ajetullah Ali Hamnei poručuje da su sijači nereda i smutnje i da su muslimane svijeta gurnuli u međumuslimanski sukob u kome najviše stradaju nevini i slabi. On ih je nazvao političkim igračima koji se ne boje Svevišnjega. Iranski vrhovni vođa opisao je i saudijske vjerske vođe kao poticatelje sukoba koji postavljaju prepreke na Božjem putu, na putu ka Mesdžidul-haremu i zagorčavaju iranskim hadžijama. U svojoj poruci Hamnei optužuje Saudijsku Arabiju da je u savezu s Amerikom i Izraelom odgovorna za prošlogodišnju tragediju na Mini i rušenju građevinskog krana u Ka’bi kada je poginulo oko stotinu hadžija, a najviše Iranaca.

S druge strane Saudijska Arabija optužila je iranske vlasti da su odgovorne za nepotpisivanje Protokola o ovogodišnjem hadžu i tako onemogućili iranskim hadžijama da obave petu islamsku obvezu. Iz saudijskih izvora tvrdi se da razlog nepotpisivanju Protokola leži na iranskoj strani koja je u pregovorima postavila slijedeće uvjete:

  1. Da se vize za iranske hadžije izdaju isključivo u Iranu, a ne izvan njega.

  2. Iran je tražio izmjenu odredbe o civilnom zračnom prijevozu hadžija.

  3. Iranski predstavnici tražili su da se iranskim hadžijama omogući poseban program učenje dova na grobljima na kojima su sahranjene značajne islamske ličnosti. Saudijski predstavnici odbili su taj i ostale zahtjeve jer bi oni prema njima ugrozili Protokol hadža.

Američka televizija CNN citirala je saudijskog prestolonasljednika Muhammeda bin Naifa da Iran teži hadž pretvoriti u golemi politički skup i tako ga politizirati

U međusobnom optuživanju najdalje je otišao saudijski veliki muftija šejh Abdulaziz Al Eš-Šejh koji je Irance opisao kao sinove Medžusija tvrdeći da oni (Iranci) nisu muslimani.

Nakon muršidove optužbe da je Saudijska Arabija odgovorna za pogibiju 500 iranskih hadžija na Mini prošle godine pozvao je islamske zemlje da uskrate pravo saudijskim vlastima da organiziraju i upravljaju manifestacijom hadža.

Ovih dana zasjedalo je Kooperativno vijeće zemalja Zaljeva koji su oštro osudili ove optužbe iranskog vođe. U emisiji katarske televizije El-Džezira pod naslovom Ma verael-haber (iza vijesti) emitirane 07.09.2016. godine saudijski pisac i novinar Džemal Hašogdži branio je saudijsko stajalište u odnosu prema Iranu. U svezi iranskih zahtjeva da se vize za hadž izdaju unutar Irana, Hašogdži kaže da je zakonom predviđeno da se vize izdaju u konzularnim predstavništvima kraljevine. On smatra da pogoršanje odnosa Irana i Saudijske Arabije nije u razlikama oko organizacije hadža nego u ratu koji se vodi u Siriji u kome Iran aktivno učestvuje te najnoviji rat u Jemenu između vlade i ši’itske organizacije Husijina.

Eskalacija odnosa dviju islamskih zemalja počela je paljenjem saudijskoga Veleposlanstva u Teheranu što je uzrokovalo prekidom diplomatskih odnosa. Pogoršanje je nastavljeno u siječnju 2016. godine kada su sudbene vlasti kraljevine pogubile nekoliko vjerskih vođa pripadnika ši’itskog mezheba na jugu zemlje, a među kojima je i šejha Nimra. Pogoršanje se nastavilo ratom u Jemenu u koji se Saudijska Arabija umiješala na način da predvodi koaliciju protiv pripadnika mezheba ši’a na čiju stranu je stao Iran. Malo je poznato da se na jugu Saudijske Arabije vodi pravi rat u kome su južna područja zemlje zahvaćena ratom i pogibije na saudijskoj strani su svakodnevne. Rijetko koja zemlja pokušava mirovno djelovati dok UN s vremena na vrijeme objave koja je strana počinila zločine. Većina arapskih zemalja šuti da li zbog nezainteresiranosti ili straha da se ne zamjeri učesnicima sukoba.

Muftija Ševko ef. Omerbašić