Ali Junusi savjetnik predsjednika Irana za manjine

U povodu obilježavanja smrti osmoga imama mezheba Ši’a Isna-ašerije Alija ibn Muse Er-Rida-a, savjetnik predsjednika Irana Ruhanija Ali Junusi je izjavio da je velika većina događaja na Bliskom Istoku povezana sa naporima Arapa da se nametnu islamskom svijetu kao njegovi lideri, uključivo i terorističku organizaciju Daiš. Komemoracija osmom imamu mezheba Ši’a održana je u centru imama Husejna u kome je  Ali Junusi izjavio da su i Daišovi napori usmjereni ka stvaranju arapskoga, a ne islamskog hilafeta. On je u ožujku ove godine rekao da Bagdad više nije arapska nego iranska prijestolnica. Otišao je još i dalje izjavivši da je Iran imperija kao što je bio kroz stoljeća. Da li je Junusi ovime aludirao na predislamsku Perziju kada je dinastija Sasanida okupirala Irak i u El-Medainu osnovala svoju prijestolnicu. U dijelu govora Junusi je spomenuo spor između dvojice sinova abasijskog halife Haruna Er-Rešida, Emina i Me’muna. Emin je bio sin Arapke dok je Me’una rodila Perzijanka. Spor je prerastao međubratske razmirice i postao arapsko-perzijski sukob. Junusi je u svom govoru rekao da je ubojstvo Emina bila zapravo pobjeda Perzijanaca nad Arapima i preotimanje vlasti od Arapa. Govoreći o osmom imamu Musi Er-Rida-u, unuku imama Alije ibn ebu Taliba iz loze imama Husejna radijallahu anhu koji je kod Perzijanaca poznat kao imam garib (čudesni imam) koji je pokopan u gradu Mešhedu, nearapskom kraju. Na kraju govora Junusi je oštro napao Tursku koja je dopustila podizanje zastave zaljevskih zemalja u Azerbejdžanu za vrijeme jedne utakmice između turskih i azerbejdžanskih nogometnih klubova. On je taj turski čin nazvao opasnim i provokativnim. Ali Junusi je bio ministar nacionalne sigurnosti i šef obavještajnih organizacija za vrijeme mandata Ahmedinedžada.

Ovi istupi arapskih i iranskih čelnika jasno govore dokle su stigli arapsko-iranski odnosi i to je najopasnija pojava po islamsko jedinstvo. U povijesti odnosa ovih dvaju etničkih skupina uvijek su se javljale brojne žrtve. Sjetimo se samo rata Iračko-Iranskog u kome je poginulo više od milijun osoba na obje strane. U tom ratu sa strane Iraka upotrebljavano je i kemijsko oružje. Rat između ši’a i sunnija vodi se u Iraku i Siriji, a nije isključeno da se proširi i na druga područja. Saudijska Arabija za vrijeme kralja Abdullaha tražila je načina kako doći u posjed atomskog oružja. U wikiliksovim dokumentima otkriveno je da je kralj Abdullah tražio od Amerike napad na Iran. S iranske strane ovakvi opasni istupi o perzijskoj imperiji i polaganje prava na arapske teritorije govori o krhkosti islamskih napora da se odnosi ova dva islamska entiteta drže pod kontrolom. Izgleda međutim da je zao duh pobjegao iz boce. Na veliku žalost i muslimani iz BiH a naročito mladi odlazili su u Siriju i Irak s nakaradnim osjećajima da se bore za islam.