Moć i utjecaj medija, a samim time i društvenih mreža  danas su toliko veliki da su nam se uvukli pod kožu, a razvoj novih tehnologija promijenio je naše navike, ponašanje, komunikaciju i svijet u kojem živimo. Posebna meta, zarobljenici novih načina komunikacije i društvenih mreža, jesu mladi naraštaji.

Svjesni ovog aktualnog i bitnog društvenog problema te važnosti medijske kulture, Medžlis islamske zajednice Zagreb je organizirao 3. srednjoškolsku mektepsku Parlaonicu pod nazivom Mediji i mladi.  Tako je Islamski centar u Zagrebu, protekle subote, 22.02.2014.god., bio mjestom susreta stotinjak omladinaca iz Olova, Sarajeva, Ljubljane, Osijeka, Siska, Rijeke i Zagreba.

Parlaonica je započela sedmominutnim filmom Put u svijet medijske pismenosti te ašeretom kojeg je pročio Ahmed Alili, mujezin Zagrebačke džamije.

Otvorenju Parlaonice su prisustvovali muftija Ševko ef. Omerbašić, muftija dr. sc. Aziz ef. Hasanović, muftija i predsjednik Mešihata IZ u Srbiji dr. sc. Mevlud ef. Dudić, dr. sc. Amir Karić, rukovodilac Vjerskoprosvjetne službe Rijaseta IZ u BIH, g. Jusuf Zahiragić, predsjednik Ustavne komisije Sabora IZ u BiH te, u ulozi domaćina, dr. med. Gzim Redžepi, predsjednik IOM-a Zagreb i glavni imam mr. hfz. Aziz ef. Alili.

Izražavajući podršku ovakvim edukativnim radionicama i susretima, muftija dr. sc. Dudić i dr. sc. Karić, svojim kratkim obraćanjem izraziše zadovoljstvo aktivnostima Islamske zajednice u Hrvatskoj a osobito onim što vidješe u Islamskom centru Zagreb.

Posebno su upečatljive riječi dr. Karića koji je upozorio na činjenicu da su suvremene tehnologije globalizirale svijet, učinile ga velikim globalnim selom, a u takvim okolnostima ljudi komuniciraju posredstvom različitih aparata dok se vrlo malo razgovara licem u lice. Otuda potreba da se mlade okuplja oko ovakvih edukativnih projekata koji tretiraju bitna pitanje današnjeg vremena poput utjecaja medija na razvoj ličnosti i međusobnu komunikaciju među ljudima čime ih se neposredno potiče na međusobnu komunikaciju i interakciju.

Spomenimo da je Parlaonica (neologizam – parla ment + brblja onica), pokrenuta prije tri godine, na inicijativu marljivog muallima Mersada ef. Kreštića, donoseći intrigantne debate donekle suprostavljenih argumenata. Parlaonica je zamišljena i kao vid neformalnog obrazovanja ponajprije tinejdžera koji, zahvaljujući specifičnoj formi javne rasprave, iznose svoja mišljenja i argumente te zajedno s gostima stručnjacima za temu o kojoj je riječ, nastoje doći do određenih zaključaka.

Upučujući riječi dobrodošlice svim prisutnima, Mersad ef. je naglasio kako je ovogodišnja Parlaonica posebna i po tome što su srednjoškolci došli u pratnji svojih muallima, od kojih su većina svršenici 4. generacije medrese Dr. Ahmed Smajlović. Tako bi se, izuzimajući ljubljanskog imama, Senada ef. Karišika, moglo reći da je susret mektepskih srednjoškolaca i njihovih muallima Miralema ef. Babajića (džemat Šip, Sarajevo), Sabahudina ef. Botonjića (džemat Otes, Sarajevo), Ibrahima ef. Mehića (Olovo), Hidajeta ef. Hasanovića (Rijeka) te glavnog sisačkog imama, Alema ef. Crnkića, bio svojevrsni generacijski sastanak jedne od najboljih generacija Medrese. Tim više što su uz svoje bivše učenike a danas vrijedne imame i muallime, bili i njihovi razrednici, gđa Mubera Ždralović i g. Nedim Dizdar.

U ulozi moderatora Parlaonice izvrsno se dokazaše aktivisti Omladinskog kluba gospodična Azra Salkanović i student prava Vernes Delalić.

Prvo uvodno predavanje održala je gđa. Amira Dizdar, diplomirana novinarka iz Sarajeva. Riječ je o osobi koja svakodnevno razmišlja o etici svojeg poziva, što je nedvojbeno rezultat njezina odgoja i obrazovanja u vjeri i za vjeru, a samim tim i odgovornosti prema drugom čovjeku i društvu općenito. Uokvirivši svoje izlaganje pod naziv Lice i naličje medija, gđa Dizdar je pristune upoznala s temeljnim pojmovima medijske kulture ali i ponudila odličan predložak za razvijanje diskusije o tome kakav je utjecaj javnih medija na mlade generacije i kako je moguće smanjiti izloženost mladih uglavnom nepedagoškim porukama koje im stižu s komercijaliziranim medijima.

Susret i upoznavanje s djelovanjem Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu koje je razvilo projekat Djeca medija, čiji je glavni cilj sustavna edukacija o medijima te poticanje razvoja osviještenih korisnika koji s razumijevanjem i kritičkim odmakom konzumiraju medijske sadržaje koje sami odabiru, rezultirao je uspostavljanjem suradnje s g. Ivanom Fedorom, koji je kao gost predavač, ukazao na to kakav je i koliki utjecaj društvenih mreža na komunikaciju među mladima.

Ako biste organizatore Parlaonice pitali koji je njihov krajnji cilj i želja, sigurno biste čuli sljedeći odgovor: da u doglednoj budućnosti srednjoškolci sami izabiru teme za razgovor, da sami pripremaju videopriloge i prezentacije te da sami predlažu goste koji će im pomoći u argumentaciji stavova. Takvim pristupom bi se postigli najbolji rezlutati; kritičkim  promišljanjem okoline u kojoj žive, artikuliranjem uočenih problema i njihovom analizom kroz audio-vizualne prezentacije, mladima se može pomoći u stjecanju praktičnih prezentacijskih vještina koje će im zasigurno koristiti u školovanju i životu uopće.

Sagledavajući upravo održanu Parlaonicu, bez trunke zadrške možemo posvjedočiti da je naša omladina, u svakom smislu riječi, izvrsna. Pokazali su to svi odreda svojim kratkim izlaganjima i prezentacijama na zadanu temu kao i spremnošću da diskusijom o medijima dadnu doprinos Parlaonici.

ZAŠTO  SREDNJOŠKOLSKA MEKTEPSKA PARLAONICA?

Djetinjstvo je, u pravilu, obilježeno visokim stupnjem, prvenstveno roditeljske, ali i društvene zaštite.  Ulaskom u svijet mladih (osobe između 15 i 29 godina starosti), smanjuje se primarna briga za te mlade ljude, a pretpostavlja njihova sposobnost za samostalniji i odgovorniji odnos prema sebi i okolini.  Roditelji i društvo, a u našem slučaju i Islamska zajednica, i dalje imaju najznačajniji utjecaj na razvoj mladih ljudih, muslimana i muslimanki.

Živeći u vremenu poduže liste neuspjelih projekata i inicijativa za mlade, vremenu u kojem vlada apatija i ravnodušnost među njima te vrlo nizak postotak sudjelovanja u društvenom i životu vjerske zajednice, kao i nizak postotak motivacije za inicijativu i promjene, Medžlis Islamske zajednice Zagreb dokazuje kako je svjestan tih problema dajući punu potporu Muallimskom vijeću za sve kvalitetne ideje koje doprinose poboljšanju stanja mladih. Iskustva muallima u radu sa mladima govore nam da nepovjerenje mladih prema starijima proizlazi iz nerazumijevanja i nekomuniciranja. Podjednako tako, muallimi uviđaju neiskorišteni potencijal mladih ljudi koji su spremni djelovati kako bi realizirali svoje potrebe i interese i koji bi predano i posvećeno radili na razvoju zajednice u kojoj žive. Mladi muslimani i muslimanke nastoje raditi na izgrađivanju povjerenja, komunikacije i otvaranju dijaloga između podijeljenih grupa, između mladih i Islamske zajednice kao i mladih i društva općenito, kako ne bi ostali marginalizirana, getoizirana skupina već uvaženi akteri istog društva. Svaki zastoj, svaka šutnja od strane društvenih i vjerskih struktura unosi sumnju i preispitivanje o tome što su stvarni interesi kada su u pitanju mladi u koje se svi zaklinju, kojima se verbalno i formalno sve obećava ali koji su pri dnu ljestvice prioriteta kada su u pitanju materijalna izdvajanja ili izdvjanja za organiziranje projekata koji bi bili od koristi mladima.

ZAŠTO BAŠ MEDIJI I MLADI?

Sposobnost pronalaska cjelovite i provjerene informacije u mnoštvu informacija kojima smo svakodnevno zasuti nije lak posao niti iskusnima, a osobito ne mladima koji su uglavnom bez iskustva i znanja kako filtrirati informacije.  Mogućnost artikuliranja svog stava o medijima, koji su većim dijelom komercijalizirani, još je teža. Mediji postaju glavni agens u socijalizaciji djece i mladih. Stari modeli učenja i odgoja nestaju pod naletom nove civilizacije temeljene na novim tehnologijama. Novi mediji nisu samo važan izvor  informacija, obrazovanja i zabave nego su sve više i izvor manipulacije.

Istraživanja su pokazala da je vrijeme mladih provedeno pred ekranima izjednačeno s vremenom provedenim u školi, što je upozoravajuće jer se boravak uz ekrane može analizirati kao pokazetelj nove ovisnosti. Kako mediji sve češće manipuliraju informacijama i zloupotrebljavaju informacije, potrebna nam je medijska pedagogija, ali i vjeronaučni/školski program koji sadrži upute i metodičke prijedloge kako djecu poučiti odn. uježbati kritičkom promišljanju svijeta oko sebe.

Zato je prvenstvena namjera organiziranja Parlaonice na ovu temu bilo ukazivanje na negativne utjecaje medija jer se kao takvi sve više predstavljaju u suvremenom svijetu.

Druga zadaća je bila ponuditi pojašnjenje razlika između medijske kulture i medijske kompetencije, jer zašto ne bismo bili medijski kulturni?

Kako svijetom vlada gospodarska kriza, tako je zastupljena i kriza odgoja koja je najočitija u krizi identiteta: osobnog i nacionalnog. Zdrav odgoj ima smisla, a posrnuo pojedinac ga ne vidi. Zato čovjeku, a osobito mladima treba graditi dostojanstvo.

Danas je sve na neki način izokrenuto pa su tako izokrenute i vrijednosti u odgoju.

Zanimljivo je, primjerice, kako je jedan novinar opisao situaciju ispremetanih vrijednosti. Prepričao je zgodu kada su se, nakon niza godina, sreli bivši učenik i nastavnik. Ugledavši uglađenog i raspoloženog bivšeg učenika, danas odraslog čovjeka, umirovljeni profesor ga upita: “Pretpostavljam da si uspio u životu jer si sav ozaren. Imam li pravo?” “Da”, odgovori učenik. No odmah nakon toga mu je rekao formulu svoga uspijeha. “Učili ste nas da u životu nisu bitne korice nego sadržaj, a ja sam uvijek davao važnost vanjskom izgledu, jer to ljudi gledaju, cijene i na kraju nagrađuju. Učili ste nas da valja biti iskren, a ja sam diplomatski zaobilazio iskrenost i ugađao drugima i uspio. Rekli ste nam da se treba vraćati korijenima. Ja se nikad nisam vratio u rodno mjesto, niti hoću jer tamo nikada neću biti shvaćen.”

Iz ovog primjera izokrenutih vrijednosti razlučujemo kako manipulatori nude ono čime se zadovoljavaju trenutačne potrebe dok odgojitelji poručuju kako samo radom, iskrenošću i upornošću možemo dosegnuti ciljeve i vlastitu afirmaciju.

Zbog toga nam je potrebno kritičko mišljenje kao kvalitetno promišljanje o određenim problemima i događajima, a koje se temelji na kvalitetnim argumentima. Poticanje na kritičko mišljenje osigurava pojedincu da uspješno razlučuje laž od istine. Samo poticanje prema kritičkom promišljanju počinje u obiteljskom odgoju. Kritički osviješten pojedinac će lakše uviđati manipulaciju koju uvode mediji. Ne želimo li se prilagođavati vremenu u kojem jesmo, ne želimo li imati učenike i građane koji će znati kvalitetnije promišljati, ostajemo u sjenama prošlosti, nepromišljeni u mraku bez promišljanja svijeta i događaja koji nas okružuju.

ŠTO SMO SAZNALI I ZAKLJUČILI?

Iz izlaganja gđe Dizdar i g. Fedora:

U današnje vrijeme milijuni ljudi svakodnevno troše sate i sate u druženjima na mjestima koja prije samo nekoliko godina nisu ni postojala. Bilo da ta mjesta  zovemo cyberspace, web virtualni svijet ili nekako drugačije, to je zapravo čudo tehnologije. A poput većine tehnoloških čuda, ono ima nevjerojatan potencijal – i za dobro i za zlo. Kao banalan primjer koji pokazuje našu predanost i pokornost čudima tehnologije navodim podatak iz nedavnog istraživanja koje je provela vodeća kompanija na području zaštite i privatnosti kompjutera – AVG Technologie – na preko 6000 roditelja. Istraživanje je pokazalo da je djeci veći izazov naučiti vezati pertle (žnjirance) nego savladati korištenje neke tehnološke naprave. Dakle, osnovne životne potrebe ne zauzimaju prioritet u našim životima jer dajemo prednost nametnutim životnim obrascima.

Svjedoci smo kako se mnogi roditelji hvale djetetom od nekoliko godina koje zna samo upaliti televizor, a još više se hvalimo uspjehom u odgoju kada kažemo: „Onaj moj mali zna sve na kompjuteru ili Iphonu a još ni u školu nije pošao, nije naučio čitati i pisati.“ Roditelji ga već vide kao doktora nauka, čudo od djeteta, samo zato što uspijeva baratati suvremenom tehnologijom. Za uspješnost i pamet potrebno je ipak puno više. Cjelokupno tržište masovnih medija je najvećim dijelom okrenuto mlađim generacijama. Zašto je to tako? Upravo zato jer mladi nemaju definirana mišljenja, stavove i time se nameće potreba za njihovim oblikovanjem. Zbog sve veće raširenosti medija i mogućnosti koje imaju, a to je prije svega da oblikuju ličnost mladog čovjeka, oni samim time zadiru u ono za što su prije bili zaduženi porodica i škola, kao i druge odgojne ustanove. Tu su oni našli svoj prostor djelovanja.

Mladi se posljednjih godina sve više okreću online komuniciranju i online svijetu. Društvene su mreže postale najjednostavniji način za međusobnu komunikaciju, a upravo ta činjenica nas dovodi do razmišljanja o njihovoj ulozi u životu mladih. Sate i sate provode dopisujući se sa svojim vršnjacima, izmjenjujući ideje, informacije, fotografije i statuse, što je dovelo do pojave tzv. digitalne generacije koja je još poznata i pod nazivima internetska generacija, generacije Y, generacije i. Navedeni nazivi označavaju generacije koje su odrasle u svijetu u kojem je uvijek bio prisutan internet. Te generacije tehnologiju koriste i više od osam sati dnevno. Mnogobrojna istraživanja pokazala su da su upravo nove tehnologije i društvene mreže znatno promijenile način komuniciranja među mladima. Pri analizi uloge interneta najvažnije je bilo detektirati pozitivne i negativne strane interneta te postaviti ključno pitanje: tko koristi internet i za što?

Internet ne predstavlja samo revoluciju u učenju i komuniciranju nego, sve više, postaje moćno sredstvo za manipulacije, zlostavljanja i organiziranje prosvjeda i revolucija. Ovisnost o internetu poremećaj je u kojem korisnici gube osjećaj za vrijeme i zanemaruju svoje osnovne potrebe. Internetski se ovisnici povlače iz svakodnevnih živih komunikacija koje nadomještaju interakcijama u chat sobama. Ova vrsta ovisnosti o internetu može ozbiljno utjecati na mentalno zdravlje. On mijenja način na koji ljudi čitaju i obrađuju informacije. Dugotrajnim surfanjem po internetu prilagođavamo svoj mozak na brzo i nekoncentrirano čitanje i simultano pregledavanje informacija, što uništava moć koncentracije. Naša sposobnost učenja može biti ozbiljno ugrožena kada naš mozak postane preopterećen različitim podražajima s interneta. Nasilje koje se snima i potom objavljuje na internetu stvara traume. Istraživanja pokazuju da su kod nas i u Europi 15-20% djece bili žrtve nekog od oblika internetskog nasilja. U ukupnoj populaciji korisnika interneta ima pet do deset posto onih koje možemo nazvati ovisnicima o internetu. Prvi centar za odvikavanje od  interneta otvorio se 2005. god., u Kini. Ovisnost o internetu dovodi do poremećaja privrženosti.

Pozitivne značajke interneta:

  • dostupnost i brzina dolaska do informacija
  • novi oblici učenja: e-pošta, videokonferencije, audiokonferencije
  • jednostavno i brzo ažuriranje podataka
  • E-knjige i internetski izvori kao jeftini i brzi način dolaska do relevantnih knjiga,

  istraživanja, spoznaja

  • nova (profesionalna) poznanstva
  • nema udaljenih škola
  • razvoj interkulturalne komunikacije interkulturalnim učenjem

Negativne značajke interneta:

  • nema gotovo nikakve kontrole, odgovornosti i zaštite privatnosti
  • nepouzdanost kod određenih informacija, mogućnost plagiranja
  • izostanak neposredne komunikacije
  • lak pristup dobivanju informacija o različitim opijatima
  • lak pristup pornografskim stranicama
  • opasnost od pedofilije, zlostavljanja, ucjena, nasilja i sl.
  • smetnje vida, nedostatak sna
  • izostanci zdravih navika: šetnje, boravak u prirodi…
  • zapostavljanje kućnih i školskih zadataka, prijateljstava…

Nakon televizora, internet je ljude odmaknuo iz stvarnoga života, stavio ih u snove i virtualni svijet, gdje fikcija postaje stvarnost. S internetom umiru brige za druge – drastično nestaje dijalog, izgubljene su granice vremena, s njim nema ograničenja u količini informacija i manipulacija. Ekspanzijom interneta javljaju se pošasti s kojima se moraju znati nositi ne samo odrasli nego i djeca i mladi, a one su: gubitak privatnosti, dječja pornografija, internetsko zlostavljanje, crno tržište, lažne propagande i reklame, prijevare, ovisnost o igricama i surfanju, seksualni predatori, virusi, hakeri.

Internet i Facebook su najsofisticiraniji način manipuliranja djecom. Facebook je postao jako moćan medij u kojemu je prenaglašen ekshibicionizam. Popularnost na internetu najlakše se stječe provokacijom jer korisnike inetrneta u komentarima privlači sve ono što je negativno. Suvremeni mediji postaju glavni agens socijalizacije djece i mladih. Što više vremena provodimo online, više se navikavamo na obrasce ponašanja koji najčešće uključuju pričanje bez razmišljanja ili osuđivanje bez empatije. Anonimnost interneta omogućuje nam da izgradimo online identitete, odvojene od naših stvarnih identiteta, a razlika među njima postaje sve manja. Virtualni svijet pruža privid uključenosti u život, dok je on zapravo otuđen ili isključen.

Prema onome što se vidjelo i čulo od mladih parlaoničara, moglo bi se reći da su oni ne samo informirani već i prilično educirani o medijima i utjecajem medija na njihove živote općenito. Ako bismo trebali sažeti promišljanja mladih i donijeti zaključke, onda bi se to svelo na sljedeće:

–        Iz svega smo vidjeli da je uloga medija u današnjem društvu neosporno velika. Oni, osim što nas informiranju, educiraju i zabavljaju, svojim informacijama utječu i na formiranje stavova, vrijednosti i ponašanja, kako odraslih, tako i onih najmlađih korisnika.

–        Zbog užurbanog vremena u kojem živimo, roditelji sve manje vremena provode sa svojom djecom te upravo masovni mediji postaju glavni odgajatelji mlađih generacija i što je još važnije, oni im postaju uzori. Osim toga, djeca i mladi gotovo svo slobodno vrijeme provode uz medije. Nekontroliranjem sadržaja kojeg gledaju, u djece i mladih dolazi do stvaranja pogrešnih moralnih vrijednosti.

–        Utjecaj reality showova, manipuliranje reklamama, prikazi nasilja samo su neki faktori koji mogu dovesti do imitiranja takvog ponašanja, usađivanja negativnih odgojnih vrijednosti te poticanja agresivnosti i osjećaja straha te kriminala. Kako bi mediji pozitivno utjecali na njihove živote, djeca i mladi trebaju poznavati sve pozitivne, ali još više i one negativne strane koje donose masovni mediji.

–        Stoga je važan medijski odgoj koji pomaže u stjecanju određenih znanja i vještina koje su nužne za njihovo korištenje kako bi se djeca i mladi naučili ophoditi s medijima. S razlogom se kaže “da na mladima svijet ostaje” te kako ih odgojimo danas, i kakve im moralne vrijednosti usadimo, takva će biti naša budućnosti. Stoga je i ova Parlaonica korak više u educiranju djece i mladih da s razumijevanjem i kritičkim odmakom konzumiraju medijske sadržaje koje sami odabiru.

VEČER ILAHIJA I KASIDA I OMLADINSKO SIJELO

Kako bi sudionicima Parlaonice i njihovim domaćinima, zagrebačkoj omladini i džematu,   boravak u našem Centru bio što bolji i sadržajniji, organizirasmo Večer ilahija i kasida na kojoj sudjelovaše Šerif ef. Delić, Miralem ef. Babajić, Ibrahim ef. Mehić, Halid ef. Dolić, hfz. Aziz ef. Alili, Ahmed Alili te polaznice vjeronauka Almina Burzić i Edina Mašinović.

Džematlijama okupljenim na tribini Večer Kur’ana i džemata, nakon jacije-namaza, prigodnim vazu-nasihatom obratio se Sabahudin ef. Botonjić imam sarajevskog džemata Otes.

Subotnje okupljanje omladine iz Olova, Sarajeva, Ljubljane, Osijeka, Siska, Rijeke, Zagreba i njihovih vrijednih imama i mullima završilo je omladinskim sijelom u renoviranim prostorijama Omladinskog kluba.

Cjelovečernjem druženju mladih i naših džematlija, posebnu draž dadoše i članovi BKD-a Sevdah koji nam predstaviše raskošne narodne nošnje Bosne i Hercegovine.

SUDIONICI PARLAONICE

Olovo:

  1. Amna Kopić
  2. Hidajeta Abazović
  3. Amar Alikadić

Sisak:

1. Nermina Hafizović

2. Amra Mujić

3. Lejla Muratagić

4. Medina Konjević

5. Sajma Selmić

6. Amir Halilović

7. Elvis Arslanović

Sarajevo:

  1. Enida Guja
  2. Azra Hurem
  3. Adna Mahmutović
  4. Mahmud Avdić
  5. Admir Čovrk
  6. Amna Čengić
  7. Segmedina Džaferović
  8. Nedžma Botonjić
  9. Saira Tanković

Osijek:

  1. Amra Hodžić
  2. Điljferije Aliti

Rijeka:

  1. Irma Topić
  2. Irma Hodžić
  3. Melisa Fatić
  4. Ammar Đikić

Ljubljana:

1. Lejla Fazlić

2. Ajla Hamulić

3. Dženana Jakupović

4. Selma Alibegović

5. Admir Muratović

Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića:

  1. Mejra Balta
  2. Ahmed Alili
  3. Amina Muhić
  4. Armin Hodžić
  5. Amila Aličelebić
  6. Amra Čaušević

Na Parlaonici je sudjelovala većina polaznika srednjoškolskog vjeronauka iz Zagreba, a prezenter na zadanu temu je bio maturant Dino Mušanović.

Lamija Alili