Termin halal potječe iz arapskog jezika te znači dozvoljeno ili dopušteno, dok arapska riječ haram, znači zabranjeno ili nedozvoljeno. U islamu, jednoj od vodećih religija, halal označava koncept prehrane kojega se trebaju pridržavati svi vjernici islamske vjeroispovijesti. Ipak, halal ne predstavlja samo hranu, nego označava naputak prema kojemu bi se trebalo živjeti. Taj stil života propisan je šerijatom. Također, u Kur’anu je vezano za ova dva pojma sve opisano, te svaki pripadnik islamske zajednice mora voditi brigu o tome što i kako konzumira.

“Najčešće se pod riječju halal podrazumijeva dozvoljena hrana i prehrana, no halal može označavati i druge različite vrste proizvoda (hranu, kozmetiku, lijekove i predmete opće upotrebe) i usluga (trgovinu, ugostiteljstvo, bankarstvo). Tradicionalno, halal se povezivao isključivo s mesom i podrazumijevao poseban način uzgoja životinja, humani pristup prema njima te poseban način klanja i obrade mesa. Današnji pristup halalu je tzv. pristup od polja do stola koji podrazumijeva provođenje kontrolirane halal procedure tijekom cijelog procesa proizvodnje i dobivanja proizvoda, od nabave sirovine, preko njihova skladištenja i procesa proizvodnje, skladištenja gotovog proizvoda, distribucije pa do maloprodaje. Tijekom svakog dijela ovog procesa utvrđuje se halal status proizvoda, odnosno nijedan sastojak koji se koristi u proizvodnji halal proizvoda ne smije imati podrijetlo od nečega što je zabranjeno halal standardom. Tako, primjerice, proizvodi ne smiju sadržati svinjetinu, meso mazge i magaradi, alkohol, krv, strv, štetne aditive, opojne tvari”, pojašnjava Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete.

I globalni značaj

Iako je halal hrana prisutna već više od 1400 godina, tek u zadnjem desetljeću halal proizvodi dobivaju na globalnom značaju. Uz činjenicu da u svijetu živi oko 1,6 milijardi muslimana, a predviđa se da će ih do 2020. godine biti oko 2,2 milijarde, ne iznenađuje činjenica da ovo tržište privlači veliku pažnju svjetske, ali i hrvatske industrije. Osim muslimana, sve je veći broj i pripadnika drugih religija i vjera koji koriste takve proizvode zbog činjenice da su zdravi i sigurni za upotrebu. “S obzirom na sve njegove pozitivne karakteristike, poput činjenice da je prihvatljiv za sve dobne skupine, za pripadnike drugih vjera i da je zdravstveno ispravan, ne čudi da se halal proizvodi sve više koriste”, smatra Dugonjić. “Proizvodi halal kvalitete namijenjeni su u prvom redu muslimanima, ali sve je više konzumenata koji nisu muslimani, primjerice u Velikoj Britaniji i Njemačkoj kao najvećim halal tržištima u Europi. U Velikoj Britaniji šest milijuna ljudi konzumira halal proizvode, a od kojih su dva milijuna muslimani. Većina velikih proizvođača danas već ima halal certifikat, a može se govoriti i o halal kozmetici, poslovanju, odijevanju, komunikaciji, bankarstvu, odnosno halal stilu življenja”, smatra Dugonjić. S obzirom na to da halal proizvodi iz isključivo muslimanskog tržišta prelaze u globalno, zasigurno će upravo to tržište u narednih nekoliko godina zauzeti veliku ulogu u međunarodnoj trgovini.

Prema istraživačkim kućama Thomson Reuters i DinarStandard koje se bave istraživanjima halal tržišta, u 2014. godini to tržište je procijenjeno na 1,37 bilijuna dolara. “Danas se prema posljednjim izvještajima procjenjuje na više od dva trilijuna dolara, ali u to ulaze i financije, hrana, turizam, farmacija, kozmetika…”, kaže Dugonjić. Još jedan od velikih pluseva ovog tržišta koje obećava veliki rast u budućnosti jest i činjenica da je 60 posto muslimanske populacije mlađe od 30 godina.

Ključna halal tržišta

Iako najveći udio trgovine halal hranom i pićem zauzimaju zemlje Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, pa zatim Južna Azija, ključna halal tržišta su zemlje Arapskog zaljeva, poput Saudijske Arabije, UEA, Omana, Katara i Bahreina. “Halal tržište je globalno od Sjeverne i Južne Amerike, Europe, Azije, Bliskog istoka i Afrike pri čemu u zadnje vrijeme raste broj certifikata za afričke zemlje. Saudijska Arabija je halal tržište s najvećom kupovnom moći, dok su najveći proizvođači halal hrane zemlje u kojima su muslimani manjina, primjerice za meso Brazil i Novi Zeland. Cilj je Centra za certificiranje halal kvalitete, osim izdavanja certifikata, s drugim dionicima zajedničkim snagama nastupati na stranim tržištima”, ističe Dugonjić. Iako predstavljaju najveća tržišta, kada govorimo o proizvodnji halal hrane, najveći proizvođači su nemuslimanske zemlje, poput Brazila, Australije, Novog Zelanda ili Francuske.

U regiji mjesto najvećeg proizvođača halal hrane zauzima upravo Hrvatska. “Certificiranje halal kvalitete u Hrvatskoj registrirano je 2010. godine, a s certificiranjem smo započeli još od 2007. kad smo počeli izdavati certifikate za klaonice. Halal tržište u svijetu razvija se u zadnjih 20 godina, a Hrvatska je druga zemlja u svijetu iza Malezije koja je registrirala certificiranje halal kvalitete”, kaže Dugonjić. U svijetu su veliku atraktivnost ovog tržišta prepoznale sve velike multinacionalne kompanije u čemu prednjači Nestle kao najveći svjetski proizvođač halal proizvoda. Od čak 468 tvornica u vlasništvu Nestlea, njih 159 proizvodi isključivo halal proizvode.

Povećanje izvoza zahvaljujući halal proizvodima

U Hrvatskoj halal certifikat imaju gotovo svi veći proizvođači u prehrambenoj industriji, ali i brojni hoteli i restorani koji su također prepoznali velike mogućnosti ovog tržišta. Također, ni manji proizvođači nisu zaboravili halal tržište, pa možemo reći da i sve više njih danas posjeduje certifikat. Tome u prilog ide i financiranje projekata iz EU fondova putem Europskog fonda za regionalni razvoj. “U procesu certificiranja proizvoda putem Europskog fonda za regionalni razvoj za male i srednje tvrtke osigurano je ukupno 300 milijuna kuna potpora kroz natječajne programe Izgradnja i opremanje proizvodnih kapaciteta koji je krenuo 3. travnja 2018., Certificiranje proizvoda do novih tržišta s početkom 16. travnja ove godine, zatim programe Upravljanje poslovnim procesima i kvalitetom i Znakovi kvalitete (vaučeri) koji su počeli krajem ožujka te program Internacionalizacija poslovanja MSP-ova, koji počinje 30. lipnja 2018.”, kazao nam je Esad Turković, voditelj izrade i provedbe projekata financiranih iz EU fondova iz tvrtke Logest. Samo prošle godine Centar za certificiranje je zaprimio 51 novi zahtjev za certificiranje, što dovoljno govori o zainteresiranosti hrvatskih proizvođača. “Do sada smo izdali 102 halal certifikata, a trenutačno je još 20 tvrtki u tom procesu”, naglašava Dugonjić i dodaje kako su pojedine domaće tvrtke zahvaljujući certifikatima povećale svoje izvozne aktivnosti i do 50 posto.

Podravka i Dukat, koji su među najvećim proizvođačima hrane u Hrvatskoj, većinu svog proizvodnog asortimana već su uskladili sa zahtjevima halal standarda. “Prvi halal certifikat dobili smo 2007. godine za proizvode iz mesnog programa, a naglasili bismo i da su Podravkini proizvodi, osim od Centra za certificiranje u Hrvatskoj, dobili certifikat i od ESMA-e u Ujedinjenim Arapskim Emiratima”, kažu u Podravki. Danas je većina Podravkinih tvornica certificirana i u potpunosti može zadovoljiti specifične zahtjeve pojedinih tržišta, a certificirani su proizvodi iz kategorija kulinarstvo (Vegeta i juhe), dječja hrana, kremni namazi i žitarice (Lino svijet), slastice (Dolcela), snack (Kviki), prerađevine voća i povrća, kondimenti i mesni program. “U Podravki osluškujemo zahtjeve kupaca i tržišta za novim proizvodima halal kvalitete te u suradnji s Centrom za certificiranje radimo na proširenju popisa halal proizvoda”, dodaju u Podravki. Podravki svakako ide u prilog i iskustvo rada na tržištima tržištima poput UAE, Saudijske Arabije, Omana, Jordana, Kuvajta i Katara.

Dukat kao najpoznatija kompanija koja prodaje mliječne proizvode u regiji također je prepoznala važnost posjedovanja halal certifikata. “Dukat od kraja 2014., kada je certifikat dobilo tridesetak proizvoda koji se proizvode u tvornici u Zagrebu, ima halal certifikat za nekoliko skupina proizvoda. Sredinom 2017. i KIM mljekara Karlovac, Dukatovo povezano poduzeće i jedna od tri Dukatove tvornice u Hrvatskoj, dobila je halal certifikat za trajna mlijeka u tetrapak pakiranju”, kažu u Dukatu. “Halal standard počiva na preventivno-proaktivnoj metodi te je kompatibilan s međunarodnim standardima upravljanja kvalitetom koje Dukat već duže vrijeme posjeduje (ISO 9001, ISO 22000, HACCP…), a u određenom segmentu predstavlja i njihovu nadgradnju. Nadalje, halal certifikat pokazao se dodatnim kriterijem kvalitete proizvoda i priznatim jamstvom dodane vrijednosti proizvoda”, dodaju u Dukatu. Od ukupno 56 certificiranih proizvoda, dio odlazi u više od 30 zemalja Afrike, što potvrđuje činjenicu o Africi kao drugom najvećem potrošaču halal proizvoda.

Stanje na hrvatskom halal tržištu je sve bolje iz dana u dan, ali prostora za napredak i dalje ima. “Svakako da prostora za rast na tržištu ima, ako uzmemo u obzir samo podatak da Ujedinjeni Arapski Emirati uvoze više od 90 posto prehrambenih proizvoda, a da je vrijednost izvoza prehrambenih proizvoda iz Republike Hrvatske u UAE u 2016. godini iznosila samo 1.173.906 američkih dolara”, zaključuje Dugonjić. 

Jozo Knez

www.privredni.hr