Do sada su dodijeljeni certifikati 51 proizvođaču, 12 hotela, cateringu i turističkoj agenciji, a u procesu su još dva hotela u Opatiji [Al Jazeera]
Piše: Tomislav Šoštarić
Hrvatska nedvojbeno postaje “halal friendly” destinacija. Naime, sve više hotela i restorana dobiva ili su zainteresirani za dobivanje halal certifikata i “halal friendly” oznake, koje dodjeljuje Centar za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u Hrvatskoj.
Na taj način, kažu u Centru, širi se hrvatska turistička ponuda, pružanjem mogućnosti turistima islamske vjeroispovijesti koji prakticiraju svoju vjeru da boravak u Hrvatskoj provedu u skladu s principima svoje vjere. Riječ je o proizvodima i uslugama koji su proizvedeni ili obavljeni u skladu s dozvoljenim islamskim principima, za razliku od harama, koji označava ono što je zabranjeno.
Centar za halal u Hrvatskoj nedavno je dodijelio prvi halal certifikat jednoj turističkoj agenciji, Istraturistu iz Umaga, i to za jedan njihov hotel. U Istraturistu kažu da im je cilj bio otvoriti vrata novim tržištima, posebice turistima s Bliskog istoka, koji su snažnijih financijskih mogućnosti.
Cilj arapsko, ali i evropsko tržište
Postoji podatak da oni troše otprilike 500 dolara više od prosječnog turista iz zemalja Europske unije. Arapsko je tržište među najviše rastućim u tržištima u svijetu, no u Istraturistu kažu kako se halal certifikatom žele otvoriti i prema velikom broju potencijalnih gostiju iz Europe koji žive prema halal vrijednostima.
“Danas se sve više okrećemo zdravom načinu života, a kako je halal najveći sinonim te vrijednosti, odlučili smo pokrenuti proces certificiranja. Hotel ‘Sol Umag’ postao je prvi hotel u Istri s halal standardima”, kazao je Rajko Simić, direktor marketinga i prodaje Sol Melia Hrvatska.
BIH I HRVATSKA ODMAH NAKON MALEZIJE
U izradi norme 2007. godine sudjelovali su islamski vjerski autoriteti i grupa stručnjaka s raznih područja, tako da bude usklađena s islamskim propisima, s jedne, te sa svim tehničkim normama, s druge strane, kako bi se uopće mogla službeno registrirati.
Ta norma propisuje što je halal što haram, na koji način se provodi postupak certificiranja halal kvalitete u proizvodnji, a dio se odnosi i na same usluge.
Da bi se norma uopće napravila, postoje međunarodni propisi koji se moraju poštivati.
Ova norma je bila je druga u svijetu kad je nastala, tada je jedino još Malezija imala halal standard službeno registriran.
“I tu je, dakle, Bosna i Hercegovina, pa onda i Hrvatska, to uradila na drugome mjestu”, kaže Dugonjić.
Ističu kako je rano govoriti o konkretnim rezultatima, budući su certifikat dobili nedavno, no kažu kako su sigurni u pozitivne poslovne efekte. A pozitivne efekte, nakon što im je prošle godine dodijeljen halal certifikat, već osjećaju u poznatom zagrebačkom hotelu “Esplanade”, prvom u kontinentalnoj Hrvatskoj koji je gostima ponudio paket usluga smještaja, gastronomije i wellnessa prema strogim halal standardima.
Uz uvođenje halala, hotel je dodatno aktivirao promociju svojih usluga na arapskom tržištu i uložio dodatna sredstva u promociju na sajmovima te u osoblje i promotivne materijale.
Pozitivni efekti
“Svakako vidimo značajan porast u interesu za Zagreb kao novu destinaciju. Tu dodatna zasluga ide i direktnom zračnom povezivanju s Qatar Airwaisom, pa i otvaranju katarskog Veleposlanstva u Zagrebu, ali i poslovnom povezivanju i ulaganjima općenito. No, možemo reći da se udio gostiju s tih tržišta znatno povećao u posljednjih godinu dana”, kaže Ivica Max Krizmanić, generalni direktor hotela “Esplanade”.
U tom hotelu planiraju nastaviti daljnje promotivne i prodajne aktivnosti prema tržištima islamskih zajednica i razvoj novih suradnji. Ona s Centrom za certificiranje je, kažu u Istraturistu i Esplanadi, stalna i uspješna.
“Kroz godinu nam kontinuirano pružaju pomoć raznim savjetima, edukaciju osoblja, ali obavljaju i kontrolu usluge kako bi sve bilo u skladu sa strogim halal standardima. Osim certificiranja, značajno doprinose promociji tržišta i privlačenju novih gostiju u Zagreb i Hrvatsku”, kaže Krizmanić.
Halal turizam zauzima 13 posto u ukupnom turizmu i, prema posljednjim pokazateljima, halal tržište se procjenjuje na jedan trilijun američkih dolara. Iako, napominje Aldin Dugonjić, voditelj Centra za certificiranje halal kvalitete, u tu sumu ulaze financije i bankarstvo, te je zato riječ o tako velikoj brojci.
Potencijal za turizam i proizvodnju
Islamska zajednica u Hrvatskoj već 20-ak godina izdaje halal certifikate, a u Centru su zaključili kako je riječ o velikom potencijalu za hrvatski turizam i proizvođače. Do sada su dodijeljeni halal certifikati 51 proizvođaču, 12 hotela, jednom cateringu i jednoj turističkoj agenciji, a u procesu su još dva hotela u Opatiji.
Gotovo svaka zemlja u svijetu, napominje Dugonjić, nešto radi kada je riječ o halal certificiranju, pri čemu je pitanje samo koliki je stupanj organizacije.
A, B I C HALAL KATEGORIJE
“Sol Umag” ima certifikat “najliberalnije” halal kategorije, odnosno oznake A.
Gostima se nudi smještaj te ponuda i priprema hrane prema halal standardima, a u sobama se nalaze qibla (označen jugoistok, smjer okretanja za vrijeme izvršavanja molitvi), Kur’an, serdžada (prostirka za molitvu), tespih (brojanica) i vaktija (raspored molitvi).
Mini-bar se prazni od svih proizvoda koji nisu prema halal standardu, uključujući alkohol.
Uz A, tu su i B i C kategorija, pojašnjava Dugonjić.
B kategorija podrazumijeva da u objektu uopće nema alkohola, svinjetine i drugih zabranjenih stvari, dok C kategorija znači da hoteli još nude razdvojene plaže i bazene za muškarce i žene, no to je možda neki budući projekt i investicija.
Centar za certificiranje halal kvalitete, kao jedna od ustanova Islamske zajednice u Hrvatskoj, registriran je 2010. u Ministarstvu uprave, nakon što je djelovanje u tom smjeru počelo 2007. godine, kada je u Bosni i Hercegovini registriran standard, odnosno norma u Institutu za standardizaciju.
“Tada je i norma službeno preuzeta u Hrvatskom zavodu za norme i ona nosi oznaku HRM BAS 1049 i ta nas uređenost halal certificiranja u regiji, a sada i u EU, svakako stavlja korak ili dva ispred tih zemalja”, kaže Dugonjić.
Novi vizuelni identitet
Tako su postavljeni temelji za Hrvatsku kao “halal friendly” destinaciju, što ona, kako kaže Dugonjić, upravo postaje.
Riječ je o projektu pokrenutom prošle godine, nakon što je uočeno da na golemom području halal turizma Hrvatska ne sudjeluje dovoljno.
Kao dio projekta, ugostiteljski objekti koji posjeduju halal certifikat na svojim recepcijama imaju i oznaku “halal friendly”, kako bi gost odmah bio svjestan koje dodatne usluge ugostiteljski objekt nudi.
“Mi smo napravili taj novi vizualni identitet kako bismo upravo sa specijaliziranim proizvodima i specijaliziranim uslugama ponudili to za nas na ovim tržištima. Upravo je tržište Bliskog istoka, u prvom redu Arapskog zaljeva i Dalekog istoka, sada ciljano tržište, mada u ovom slučaju ne smijemo nikako zanemariti tržište EU-a, gdje je jako velika populacija koja konzumira halal proizvode i usluge”, kaže Dugonjić.
No, projekt ne podrazumijeva samo razvoj klasičnog turizma. Korak dalje bio bi ulazak u segment zdravstvenog turizma i upravo se radi na tome. U zdravstvenom turizmu opet se mora voditi briga o hrani i smještaju u ugostiteljstvu te, eventualno, ako postoje mogućnosti razdvajanja muških i ženskih pacijenata.
Ulazak u zdravstveni turizam
“Još uvijek ne možemo prijeći u fazu da možemo certificirati, recimo, neki operativni zahvat ili nešto takvo, jer još uvijek se koriste tehnologije koje su, zapravo, u ovom slučaju zabranjene. Međutim, one su dozvoljene kada je u pitanju život kao takav i sve ono što može pomoći životu kao takvom se može koristiti”, kaže Dugonjić.
Namjera je privući goste da dođu na liječenje ili tretman, koji su u Hrvatskoj relativno jeftini, a usluga vrhunska, a da se uz to pruži u paketu i drugi sadržaj, odnosno posjete destinacijama, kako na obali tako i na kontinentu.
Cilj je, kaže Dugonjić, maksimalno produžiti turističku sezonu, jer za goste s područja Bliskog istoka idealna su putovanja u pred i posezoni, kada oni bježe od vrućina u svojim zemljama, a klima u Hrvatskoj za njih je u tom smislu i u to doba idealna.
No, turizam je tek dio obuhvatnije namjere, koja uključuje i proizvođače hrane, kozmetike i slično. Cilj je pod tim brendom zaokružiti i proizvodnju i turizam te privući potencijalne investitore.
Prednosti halal certifikata prepoznali su i neki od najvećih hrvatskih prehrambenih proizvođača, poput Podravke, Vindije, Gavrilovića, Kraša…
STIL ŽIVLJENJA
Halal je stil življenja u prvom redu muslimana i muslimanki od rođenja do smrti.
Riječ “halal” je arapskog porijekla i kada bi je prevodili znači dozvoljeno, iako se halal ne prevodi, već se uvijek komunicira primjerice da se posjeduje halal certifikat, ili se posluje prema halal principima…
Halal se može odnositi na mnogo toga, s obzirom na to da je to stil življenja, pa tako možemo govoriti o uslugama kao što su financije, bankarstvo, ugostiteljstvo… kao i o proizvodima, odnosno hrani, kozmetici, lijekovima, predmetima opće uporabe…
“Mi imamo podatak od 15 proizvođača što smo anketu napravili da je četiri posto povećan izvoz prema tim tržištima. Nedavno su određene naše velike kompanije, kao što je Podravka i druge, prodrle upravo na tržište Bliskog istoka i sada su već naši proizvodi tamo prisutni. Upravo pripremamo i određene projekte da se malo više halal proizvođači i turizam promovira u zemljama EU-a, kao što su Francuska i Velika Britanija, jer pojedinačno su to najveća halal tržišta u EU-u”, kaže Dugonjić.
Kroz izdavanje halal certifikata jača se konkurentnost hrvatskog gospodarstva, pojašnjava. U tim nastojanjima Centar ima podršku države, koja, kaže Dugonjić, sve više prepoznaje potencijale certificiranja za jačanje gospodarstva.
Saradnja s državnim institucijama
Centar blisko surađuje s nizom ministarstava, a nositelj je Ministarstvo gospodarstva. Sastanci se održavaju na gotovo tjednoj bazi, a Centar je ušao i u akcijski plan podrške izvozu Vlade. Osnovana je i radna grupa, kako bi se napravila strategija djelovanja na ciljanim tržištima.
“Točno su zadužene osobe koje to trebaju pratiti, mi redovito komuniciramo i postavljamo pred sebe planove, koje onda izvršavamo korak po korak kako bi projekat čim bolje funkcionirao i mogao se prezentirati. Ono što je sad ključno dalje je svakako promocija na tim novim tržištima upravo s nacionalnim štandovima na sajmovima i drugim načinima, prisustvu na kongresima, konferencijama, reklamama…”, kaže Dugonjić.
U Centru za halal zastupaju upravo takvu, koordiniranu zajedničku aktivnost svih gospodarskih i turističkih čimbenika, da svatko odradi svoj dio posla, a opet da svi zajedno u tome funkcioniraju, jer, napominje Dugonjić, Hrvatska je mala zemlja i nitko nikome, zapravo, ne može biti konkurencija.
“Kad nas uspoređujete brojčano, mi smo jedno predgrađe Istambula, to je nešto čega trebamo biti svjesni. A opet, imamo toliko kvalitete koju zaista treba ponuditi na pravim mjestima i na opće zadovoljstvo svih nas koji živimo u ovoj zemlji”, zaključuje Dugonjić.
Izvor: Al Jazeera