Izjava sa susreta visokih predstavnika vjerskih zajednica.

Visoki predstavnici religijskih zajednica u R. Hrvatskoj pozdravljaju odluku Hrvatskog sabora o raspisivanju referenduma te pozivaju sve vjernike svojih zajednica: katolike, pravoslavce, protestante, židove, muslimane i druge, da u nedjelju, 1. prosinca izađu na referendum i svojim glasom osiguraju ustavnu zaštitu braka, budući da je brak kao zajednica žene i muškarca najbolje mjesto za primanje i podizanje djece i osnova obitelji koja je stoga temeljna jedinica svakog društva

Zagreb, (IKA) – U okviru devetog međureligijskog susreta visokih predstavnika vjerskih zajednica u Hrvatskoj, održanom u utorak 12. studenoga u prostorijama Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, organiziran je simpozij na temu “Preventivni i kurativni aspekti očuvanja braka i obitelji u Hrvatskoj – iskustva vjerskih zajednica”.
Skrb za brak i obitelj sastavni je dio nauka i svakodnevice vjerskih zajednica. Stoga, okupljeni na devetom međureligijskom susretu, na temelju iznesenih izlaganja, rasprave i zaključaka simpozija, visoki predstavnici vjerskih zajednica u Hrvatskoj usvojili su izjavu u kojoj na početku podsjećaju na njihovu zajedničku izjavu o obitelji iz 2011. godine, u kojoj među ostalim stoji: “Polazeći od iskustva da je obitelj našega vremena ugrožena u brojnim segmentima njenog postojanja i osvjedočeni o njenom nezamjenjivom značaju za društvo i ljudski rod uopće, ovom Zajedničkom izjavom o obitelji kao visoki predstavnici triju monoteističkih religija u Hrvatskoj, židovske, kršćanske i islamske, zalažemo se za širu javnu i društvenu potporu očuvanju i ozdravljenju obitelji u Hrvatskoj, za prožimanje odgoja u obitelji istinskim vrednotama i vrlinama, za obitelj kao zajednicu u kojoj se ne živi samo radi sebe već i radi drugoga, jer držimo da samo tako obitelj može postati jamac kvalitetnijih međuljudskih odnosa i bolje budućnosti društva i čovječanstva”.
Na tome tragu, nakon što su iznijeli iskustva i razmijenili primjere dobrih praksi u radu sa zaručnicima, supružnicima i obiteljima, visoki predstavnici osobito ističu važnost preventivnog djelovanja kako prije sklapanja braka, u smislu što bolje priprave mladih ljudi za bračni i obiteljski život, tako i poslije sklapanja braka u cilju njegovanja braka i obitelji, odnosno očuvanja njezina jedinstva, cjelovitosti i sklada, jer takav preventivni pristup olakšava obiteljima da potpunije ispunjavaju svoje društvene uloge na dobrobit cijeloga društva.
Na temelju iznesenih iskustava visoki predstavnici vjerskih zajednica uočavaju sve veći i sve obuhvatniji angažman vjerskih zajednica oko očuvanja braka i obitelji u Hrvatskoj, uvjetovan također sve većim i sve brojnijim problemima i izazovima s kojima se današnji čovjek susreće u svom bračnom i obiteljskom životu. Potreba za takvim angažmanom vidljiva je i u studijama koje pokazuju da se osobe u braku koje njeguju svoju vjersku dimenziju i redovito ju prakticiraju, u manjoj mjeri razvode, što može upućivati i na veću kvalitetu braka.
Time se sprečavaju negativne posljedice razvoda koje se ne odnose samo na djecu, već i na muškarca i ženu koji se razvode te u konačnici na čitavo društvo. Te posljedice mogu obuhvatiti i pogoršanje fizičkog i psihičkog zdravlja, skraćivati životni vijek (katkada se poseže i za samoubojstvom), uzrokovati lošiji školski uspjeh, pojavnost asocijalnih oblika ponašanja i ovisnosti, siromaštvo te ekonomske i gospodarske gubitke koji iz svega toga proizlaze. Zato predstavnici vjerskih zajednica drže da bi zaštita braka i obitelji trebala biti društveni prioritet i da je oko toga potrebno postići jasan konsenzus svih društvenih čimbenika.
Izražavaju zabrinutost što taj jasni konsenzus na mnogim razinama ne postoji u dostatnoj mjeri, kao da se ne uviđa da su zdrave i skladne obitelji dragocjenost i najčvršći temelj društva i da su zdravi i skladni brakovi osnovni preduvjet zdravih i skladnih obitelji kao optimalnog okružja za skladan rast i razvoj budućih naraštaja. U vrijeme kada ekonomska kriza, koja u Hrvatskoj ne jenjava, ima sve pogubniji utjecaj i na stabilnost i održivost brakova i obitelji, visoki predstavnici drže da su kvalitetno i primjereno odgojena i obrazovana djeca jedan od najvažnijih jamaca održivog razvoja društva, a time i njegov osnovni “resurs”. Bez njih društvo nema ni nade niti budućnosti.
Kako bi se djeci zajamčilo što povoljnije i sigurnije okružje drže važnim da i brak bude primjereno zaštićen te uočavaju da, nažalost, brak između žene i muškarca, čije se sklapanje navodi kao ljudsko pravo u čl. 16 Opće deklaracije o ljudskim pravima, do sada nije bio dio Ustava RH pa u tom pogledu nije uživao takav najviši oblik zaštite društva i države. Kao visoki predstavnici vjerskih zajednica pozivaju sve građane RH da se ravnaju prema Općoj deklaraciji o pravima čovjeka u kojoj u čl. 16, st. 1 stoji: “Punoljetni muškarci i žene, bez ikakvih ograničenja u pogledu rase, državljanstva ili vjere, imaju pravo sklopiti brak i osnovati obitelj”, a u čl. 16, st. 3: “Obitelj je prirodna i osnovna jedinica ljudskog društva i ima pravo na zaštitu društva i države”; prema Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u kojoj se u čl. 12 kaže: “Muškarci i žene u dobi za sklapanje braka imaju pravo stupiti u brak i osnovati obitelj” te prema Obiteljskom zakonu Republike Hrvatske u kojem u čl. 5 piše: “Brak je zakonom uređena zajednica žene i muškarca”. Uz to, svoje vjernike pozivaju da se ravnaju i prema religijskim i vjerskim zasadama svojih vjerskih zajednica kao i prema Zajedničkoj izjavi o obitelji iz 2011. visokih predstavnika u kojoj su iznijeli zajedničke stavove o braku i obitelji.
Predstavnici vjerskih zajednica pozdravljaju odluku Hrvatskog sabora o raspisivanju prvog referenduma u Republici Hrvatskoj, koji su zatražili i omogućili birači, njih gotovo 750.000, te pozivaju sve vjernike svojih zajednica: katolike, pravoslavce, protestante, židove, muslimane i druge, da u nedjelju, 1. prosinca izađu na referendum i svojim glasom osiguraju ustavnu zaštitu braka, budući da je brak kao zajednica žene i muškarca najbolje mjesto za primanje i podizanje djece i osnova obitelji koja je stoga temeljna jedinica svakog društva.
Izražavaju i uvjerenje da se radi o referendumu koji je od presedanskog značaja za Hrvatsku, te ističu da je važno da vjernici, a tako se izjašnjava velika većina građana Republike Hrvatske, imaju priliku donijeti objektivnu, informiranu i slobodnu odluku o referendumskom pitanju.
Predstavnici vjerskih zajednica podupiru referendum za brak jer time žele zaštiti najslabije u društvu, a to su djeca, budući da djeca trebaju obitelj kao prirodni najbolji ambijent za odrastanje i rast u zrelosti i osobnosti.
Podržavaju sva nastojanja države koja su u korist obitelji i njezine zaštite. S obzirom na novi Obiteljski zakon zalažu se da pri njegovom donošenju, kao prvo i temeljno načelo, bude zaštita braka i obitelji.
Apeliraju na sva tijela i sve vjernike u svojim vjerskim zajednicama da nastave, u okviru svojih mogućnosti, još cjelovitije pružati pomoć, usluge i sadržaje koji pridonose stabilizaciji braka i obitelji, kako vjerničkim obiteljima tako i svima drugima. Nadaju se da će hrvatska javnost ta nastojanja prepoznati kao pozitivna i mole da ona budu primjereno vrednovana od strane institucija lokalne, županijske i državne vlasti. Zajednički cilj svih sastavnica našeg društva jest kvalitetna obiteljska i populacijska strategija, kojom bi se stvaralo prijateljsko ozračje za obitelji i sustavnije planiralo daljnje korake u cilju njihove zaštite i očuvanja, ističu u izjavu.
Predstavnici vjerskih zajednica pozivaju vjernike svojih zajednica da svojim osobnim djelovanjem i zalaganjem, još intenzivnije daju doprinos zaštiti i očuvanju braka i obitelji, prije svega osnažujući obitelji konkretnom pomoću i potičući ih da preuzimaju svoju društvenu ulogu te tako utječu na svoju budućnost.
Ističu da će skrb za brak i obitelj u svojim vjerskim zajednicama nastojati učiniti što učinkovitijom i konkretnijom, a ona može obuhvaćati uzajamno upoznavanje o iskustvima u toj skrbi, ali i koordinaciju u onome što je realno moguće.
Na susretu su sudjelovali predsjednik Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog sisački biskup Vlado Košić; tajnik toga Vijeća prof. dr. sc. Jure Zečević; predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj krčki biskup Valter Župan; voditelj Ureda HBK za život i obitelj dr. med. Petar-Krešimir Hodžić; u zamjenu metropolita Zagrebačko-ljubljanskog Jovana Pavlovića, protojerej stavrofor Srpske pravoslavne Crkve o. Slobodan Lalić; protojerej Makedonske pravoslavne Crkve – Ohridske arhiepiskopije o. Kirko Velinski; tajnik Sinode Reformirane kršćanske (kalvinske) Crkve u Republici Hrvatskoj Branimir Bučanović; glavni tajnik Saveza baptističkih crkava u RH Željko Mraz; pastor Baptističke crkve Zagreb Zdenko Horvat; direktor Obiteljskog života pri udruzi Fokus i starješina BC Zagreb – Malešnica Davor Kukec; prezbiter Glavnog prezbiterija Evanđeoske pentekostne crkve u RH i predsjednik teološke komisije te Crkve Danijel Berković, glasnogovornica Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj Jasminka Domaš i u zamjenu predsjednika Mešihata Islamske zajednice u RH muftije Aziza Hasanovića član toga Mešihata Mevludi Arslani.
Visoki predstavnici vjerskih zajednica na 9. medjureligijskom susretu