U četvrtak i petak, 1. i 2. 10., u palači D’Egmont (Palais D’Egmont/Egmontpaleis) u Bruxellesu, održan je prvi godišnji kolokvij o temeljnim ljudskim pravima, a tema kolokvija je bila “Tolerancija i poštovanje: prevencija i suzbijanje antisemitizma i mržnje usmjerene prema muslimanima u Europi.” Domaćin kolokvija je Europska komisija koja je ovom prigodom pozvala brojne predstavnike vlasti zemlja članica EU, nevladinih udruga, vjerskih zajednica i drugih zainteresiranih za podizanje svijesti o ovom problemu te kako ga uspješno suzbiti. Temeljem prepoznatog rada i zajedničkih aktivnosti u razvoju tolerantnog društva u Hrvatskoj i našoj zajednici je upućen poziv za sudjelovanje te je muftija dr. Aziz ef. Hasanović delegirao tajnika Mešihata mr. Nermina ef. Botonjića da u ime Zajednice učestvuje na kolokviju. Povod održavanja kolokvija su rezultati provedenog istraživanja prema kojemu je više od 50% Europljana izrazilo uvjerenje da je vjerska diskriminacija vrlo raširena pojava, u odnosu na 39% ispitanih 2012. 33% ispitanika smatra da izražavanje vjerskih uvjerenja može utjecati na njihovo zapošljavanje, što je također porast u odnosu na 23% zabilježenih u 2012. Prema podatcima Eurobarometra, najlošije prihvaćeni u društvu su muslimani, budući da samo 61% ispitanika ne bi imalo ništa protiv raditi s kolegom koji je musliman. Prvog dana održana je plenarna sesija na kojoj su prisustvovali svi pozvani. Sesijom je predsjedavao prvi potpredsjednik Europske komisije g. Frans Timmermans koji je naglasio da su brojni događaji koji su se dogodili ranije ove godine, a koji su bili usmjereni protiv Židova i muslimana predstavljaju značajno upozorenje i poziv na djelovanje. Istaknuo je da europsko društvo prolazi kroz teško razdoblje i da su na kušnji vrijednosti na kojima počiva Unija. Naglasio je da će ova krizna vremena testirati sposobnost društva za toleranciju i prihvaćanje. Zaključio je da su antisemitska i antiislamska djelovanja manifestacija izazova koji se nalazi pred društvom te da se svi trebamo založiti za razvoj uključivog društva. Europska povjerenica za pravosuđe, potrošače i ravnopravnost spolova Věra Jourová je pozvala zemlje članice Europske unije da se odlučnije pozabave rješavanjem ovog problema jer je neprihvatljivo da svaki peti pripadnik vjerske manjine u proteklih 12 mjeseci u Europi je imao neugodno iskustvo diskriminacije. Nakon uvodnog izlaganja g. Timmermansa uslijedila je rasprava gdje su se mogla čuti negativna iskustva koja su pojedinci doživjeli zbog svoje pripadnosti vjerskoj zajednici. Navedeni su različiti oblici diskriminacije, od nemogućnosti zapošljavanja, zabranjivanja ženama oblačenja po vjerskim propisima, govor mržnje koji podrazumijevaju i različite oblike vrijeđanja koji se događaju, na žalost, na svim razinama. Nakon završene sesije tajnik Mešihata se susreo s g. Timmermansom kojemu je kazao da Hrvatska ima pozitivna iskustva po ovom pitanju. Drugog dana kolokvija, održane su paralelne sesije na kojima se razgovaralo o zakonskim okvirima koji bi trebali prevenirati nemile događaje i suzbiti diskriminaciju, dok se na drugoj govorilo o suzbijanju govora mržnje. Kolokvij je završen završnom sesijom na kojoj su doneseni zaključci.  Komisija će istražiti mogućnost uvođenja novih mjera na razini EU-a te na nacionalnoj i lokalnoj razini, uz doprinos civilnog društva i drugih ključnih čimbenika poput: provedbe zakonodavstva EU-a o zločinu iz mržnje, pravima žrtava i nediskriminaciji, osposobljavanja sudaca, tužitelja, policije i lokalnih vlasti te promicanja raznolikosti i uvođenja strožih pravila u pogledu nediskriminacije. Također, razmotrit će se načini efikasnijeg prijavljivanja govora ili zločina iz mržnje.