UNESCO je tekuću, 2013. godinu proglasio godinom Piri Reisa, u čast 500. godišnjice od prve karte svijeta koju je nacrtao. Još uvijek nije riješena tajna Piri Reisove karte svijeta, nacrtane preciznošću kakva se danas može postići samo uz pomoć satelitskih snimaka. Piri Reis je prije 500 godina napravio pravi preokret u kartografiji. Slijedi priča o njegovom moreplovstvu, koje se završilo pogubljenjem.

Piri Reis, kartograf, istraživač i zaljubljenik u more, bio je pomorski kapetan. Ime mu je Muhjiddin Piri, a rođen je 1465. godine u Galipolju kod Čanakkale, jednoj od najvažnijih baza osmanske mornarice. Galipolje je u 15. vijeku bio primorski kraj gdje su živjeli zaljubljenici mora i vješti majstori brodograditeljstva. Bez sumnje, ljubav koju je gajio prema vodenim prostranstvima, koja su od njega napravila predvodnika svih mornara, Piri Reis duguje životu na moru, u Galipolju.

Njegov amidža bijaše Kemal Reis, jedan od poznatijih moreplovaca tog vremena, koji će postati i njegov uzor u moreplovstvu. Piri Reis je na prvu plovidbu otišao upravo sa amidžom; koristio se njegovim iskustvima i bavio se piratstvom po Sredozemlju. Zajedno sa amidžom, pritekao je u pomoć  muslimanima Andaluzije, koji su bježali od progona u Španiji, prevozeći ih brodovima na obale Sjeverne Afrike. Time su dobili svoje mjesto u svjetskoj historiji. Plovidbe na koje je išao, Piri Reisu su pružile  šire znanje o moru i pomorstvu, a uz to su mu bile važan izvor za buduća djela i crtanje karata.

Pomorske avanture Piri Reisa poprimile su sasvim novi karakter nakon što ga je sultan Bejazit II pozvao u službu. U osmanskoj mornarici je učestvovao kao ratni kapetan u mnogim pohodima, gdje je nizao uspjehe, jedan za drugim. Nakon smrti njegovog amidže 1511. godine, Piri Reis se udaljio od mora na jedan period i vratio se u Galipolje, gdje je počeo crtati kartu svijeta i praviti bilješke o ogledima i iskustvima iz pomorstva. Dok je boravio u Galipolju, sultan Javuz Selim ga je pozvao u pohod na Egipat, tokom kojeg je Piri Reis sultanu Selimu predao kartu danas poznatu  kao “Prva karta Svijeta”, izrađena 1513. godine.

PIRI REIS2
“Kitab-i Bahrije” – Mornarska knjiga

Nakon smrti sultana Selima Javuza karta je uručena njegovom sinu, prijestolonasljedniku – sultanu Sulejmanu Zakonodavcu. Kao i njegov otac, sultan Sulejman se koristio ratnim iskustvima Piri Reisa. Prijateljstvo nastalo tokom osvajanja ostrva Rodos sa velikim vezirom Pargali Ibrahim-pašom ubrzalo je pisanje jednog od važnih izvora historije pomorstva – Kitab-i Bahrije (Mornarska knjiga).

Bilješke napisane o pomorstvu Piri Reis je na prijedlog Pargali Ibrahim-paše sakupio u jedan svezak i pokazao ih Sultanu Sulejmanu Zakonodavcu. Knjiga za moreplovce koji plove po Mediteranu i Egejskom moru ima karakteristike priručnika. Detaljno su opisane grčka obala, obale Jadranskog mora, mediterantske obale Italije, Francuske i Španije, te obale Egipta, Sjeverne Afrike i istočnog Mediterana, sa zaljevima i lukama. Do u detalje su pojašnjeni: dubine voda u lukama i na obalama, mjesta pogodna za usidravanje, flora na pojedinim obalama i mjesta gdje se mogu popraviti brodovi. “Kitabi-i Bahrije” se jako dopala sultanu Sulejmanu. a Piri Reisu je među zvaničnicima države donijela status velikog poznavaoca mora i geografije.  Zahvaljujući tome, postao je kapetan jedne od najvećih osmanskih mornarica – Indijske mornarice. Međutim, zbog  događaja koji se smatra političkom zavjerom, naredbom sultana Sulejmana Zakonodaca, Piri Reis je pogubljen 1554. godine, u 89. godini života.

Zbog čega je pogubljen Piri Reis?

Piri Reis je sa Indijskom mornaricom izvršio opsadu ostrva Hormuz, koje se 1554. godine nalazilo u rukama Portugalaca. Međutim, nakon određenog vremena je prekinuo opsadu i sa mornaricom se povukao u Prezijski zaljev. Valija iz Basre, Kubad-paša, optužio ga je da je primio mito od Portugalaca kako bi prestao sa opsadom. Smatra se da je Kubad-paša optužio Piri Reisa jer nije imao udjela u podjeli osvojenog plijena.  Do sultana Sulejmana Zakonodavca je došla vijest da je njegov kapetan podmićen napustio položaje oko Hormuza, pa je Piri Reis pogubljen bez ikakog suđenja.

Historičari stoje pri mišljenju da je osmanska država stalno nagrađivala Piri Reisa, zbog pobjeda u pomorskim bitkama i tako isključuju potrebu za mitom. Slično tome, postoji i vjerovanje da se Piri Reis povukao kako bi izbjegao gubitke u  bici sa Portugalcima, te da je žrtva političkih zavjera.

Karta Piri Reisa ispunjena tajnama

“Prva karta Svijeta”, karta Piri Reisa, koja datira od 1513. godine pronađena je 1929. godine u Topkapi palati. Njemački orijentalista Paul Kahle u svojim je radovima predstavio kartu Piri Reisa svijetu. To je jedna od najstarijih karata koja prikazuje današnji američki kontinent.

Na karti su  prikazane  još obale zapadne Afrike i Južna Amerika, te Antili – danas poznati kao Karibi. Još uvijek nije riješena misterija  kako je  Piri Reis, za kojeg se zasigurno zna da je plovio Mediteranom, znao sve o Americi i Africi, iako tamo nikada nije otišao. Međutim, Piri Reis je prikazao i obale Antarktike bez leda, što ukazuje na pomisao da je među izvorima posjedovao i karte nacrtane prije ledenog doba. O kartama Piri Reisa napravljene su različite studije, među kojima i studija o traženju kontinenta Atlantida, za koji se smatra da je davno izgubljen. Na karti se nalaze opisi mjesta, njihovih pronalazača i objašnjenja koji su izvori korišteni tokom crtanja. Slika karte sa devet brodova prikazuje ljude tog regiona, biljni i životinjski svijet, Na mjestu gdje je nacrtana Amerika, objašnjeno je da je u jednoj knjizi koja mu je dopala u ruke to mjesto nađeno zahvaljujući pronalazaču pod imenom “Kristof Kolomb”.

Karta ista kao i mape uslikane iz svemira

Još jedan aspekt privlači pažnju: kada i kako je Piri Reis sastavio kartu. Karta je datira od 1513. godine, što je bilo vidljivo iz bilješki koje je sam Piri Reis napisao. On je napisao da se tokom izrade karte koristio “Džaferijskim kartama” koje je da nacrtati abasijski halifa Ebu Džafer Mansur, te kartama Portugalaca i Kristofora Kolumba. Međutim, karta pripisana autorskom djelu Kristofora Kolumba, danas se smatra izgubljenom. Postoje i mišljenja da bilješka u kojoj osmanski kapetan kaže: “Nacrtao sam koristeći se kartom Kristofora Kolumba” nije napisana njegovim rukopisom i da je dodana kasnije. Naime, tvrdi se da Kolumbova karta koju nije bilo moguće naći do danas, ustvari nikada nije ni postojala, a da su ove informacije proizvod zapadanjaka, te da su na Piri Reisovoj karti pravljene izmjene.

Karta na kojoj nema geografksih širina i dužina na ključnim tačkama ima iscrtane ruže kompasa iz kojih se zrakasto šire linije u različitim smjerovima. Jedan od dokaza njegovog naučnog pristupa bile su konkretne bilješke “Ne zna se više od ovoga, nacrtano je toliko”, umjesto stvaranja legendi o neotkrivenim mjestima.

Piri Resi je imao uticaja na prelazak sa kartografije legendi i praznovjerja na kartografiju zasnovanu na ogledima i  iskustvima.

Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država su objavile da se slike uslikane iz svemira, putem satelita, u potpunosti poklapaju sa kartom Piri Reisa. Stručnjaci su izjavili da se ovakva karta jedino može napraviti putem satelita, ali još uvijek nije razjašnjeno kako je Piri Reis prije 500 godina napravio ovakve crteže. Neki stručnjaci su čak tvrdili da je imao pomoć vanzemaljaca.

Karta Drugog svijeta

Petnaest godina nakon što je nacrtao “Prvu kartu Svijeta”, Piri Reis je nacrtao još jednu kartu. Karta priređena u osam boja, nacrtana na koži gazele, prikazivala je Grenland, obale Sjeverne i Srednje Amerike, a prazna mjesta na prethodnoj karti su popunjena. Kuba i Antili, na prethodnoj prikazani karti kao kontinenti, na novoj karti su prikazni kao ostrva.

(Kübra Erten)

Leave a Reply