Po nalogu reisu-l-uleme Husein ef. Kavazovića muftija dr. Aziz ef. Hasanović boravio je u posjetu Islamskoj zajednici u Mađarskoj od 22. – 25. 9. 2013. Budući da je predsjednik Islamske zajednice u Mađarskoj g. Zoltan Bolek uputio zamolbu za priključenjem Islamske zajednice u Mađarskoj Rijasetu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, muftija Hasanović posjetio je Islamsku zajednicu u Mađarskoj s ciljem upoznavanja situacije u kojoj se Islamska zajednica u susjednoj zemlji nalazi te kako bi se susreo s predstavnicima državnih vlasti i vjerskih muslimanskih organizacija.

Prvog dana posjeta muftiju i delegaciju Islamske zajednice u Hrvatskoj koju su činili tajnik Mešihata mr. sc. Nermin ef. Botonjić, Aldin Dugonjić rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete i Nermin Merdžanović predsjednik Uprave Centra, primili su predstavnici Islamske zajednice u Mađarskoj predvođeni g. Bolekom. G. Bolek je upoznao muftiju sa stanjem Islamske zajednice u Mađarskoj kazavši da su muslimani u Mađarskoj poprilično rascjepkani i podijeljeni u više zajednica koje su zasnovane po etničkom i nacionalnom principu. Zajednicu muslimana koju vodi g. Bolek, vlasti Mađarske su priznale još 1988. godine, a prema ocjeni g. Boleka zbog rastućih izazova i društvenih kretanja, neophodno je usustaviti djelovanje Islamske zajednice u Mađarskoj, a znajući za uspješnost u organizaciji Islamske zajednice pod okriljem Rijaseta izrazili su želju biti dijelom istog. Susretu su prisustvovali tajnik Islamske zajednice u Mađarskoj g. Istvan Toth, imam Ahmed Mikloš Kovač, Peter Orszagh, Islam Ramadan, Zsolt Kalotai i Bejadon Ramuka.

Drugog dana posjeta muftija je posjetio gradove Siklos, Harkany i Pečuh. U vrijeme ratnih događanja i agresije na Bosnu i Hercegovinu veliki broj obitelji našao je sklonište u ovom dijelu Mađarske (Siklos, Harkany, Drava Szabolt, Mohač, Salanta) te ih je u vrijeme rata bilo oko 4000. Završetkom rata velika većina se vratila, a u navedenom području ostalo ih je oko 300. Danas na džumi se okupi desetak muslimana u Siklosu, a džumu obavljaju u muzeju. Zapravo se radi o džamiji Malkoč-bega koja je sagrađena 1565. i koja je restaurirana 1993. godine u organizaciji Europa nostra auszeichnung uz financijsku potporu Amercan express foundation, a danas je muzej i pod zaštitom UNESCO-a. Džume predvodi Muhamed Mutapčić, koji nam je ukazao na izazove s kojima se susreću. Džematlija Hankić Hamid iz Tešnja, koji je u Harkany doselio 1993. godine je rekao da na džumu dolazi oko 10% muslimana te da bi se situacija mogla popraviti aktivnim angažmanom stalnog imama koji nedostaje. Inače Islamskoj zajednici u Mađarskoj je veliki problem nedostatak kvalificiranog osoblja za obavljanje vjerske dužnosti. Potom je muftija posjetio Harkany u kojemu žive Bošnjaci i Albanci. Ugostio nas je g. Dalipi ugledni ugostitelj u Harkanyu koji već duže vrijeme uspješno vodi obiteljsku slastičarnicu. Naš suputnik i dugogodišnji član Islamske zajednice u Mađarskoj g. Bejadon Ramuka kazao nam je da u Mađarskoj ima oko 100 muslimana Albanaca koji imaju svoje ugostiteljske objekte. Nakon posjeta Harkanyu, delegacija se uputila u Pečuh gdje smo posjetili džamije preostale iz vremena vladavine Osmanlija. Posebno nas se dojmila džamija paše Kazima koja se nalazi na glavnom trgu koji nosi naziv Istvana Szechenyja. Džamija je pretvorena u crkvu, a zadržan je mihrab na kojemu još uvijek piše „La ilahe illallah“ iako je u njemu postavljena posuda s vodicom, a poviše mihraba nalazi se raspelo. Desno od oltara nalazi se prijevod sure Fatiha koji počinje arapski ispisanom bismillom.

Trećeg dana posjeta muftija se susreo s predstavnicima vlasti, točnije s pomoćnikom ministra za ljudske resurse i pročelnikom Ureda za odnose i suradnju s vjerskim zajednicama dr. Tiborom Fedorom te savjetnikom za europske i međunarodne poslove g. Gyorgyjem Nadasijem. Muftija je predstavio sustav djelovanja kao i način organiziranja Islamske zajednice u Hrvatskoj kazavši da je to model koji je primjenjiv i na ostale zemlje Europske unije, ali i šire, te da se može primijeniti u zaštiti vjerskih manjina i u drugim sredinama, kao što je to primjerice kršćanske manjine u zemljama s muslimanskom većinom. Potom je iznio način na koji je reguliran položaj Islamske zajednice u Hrvatskoj kao i sve prednosti koje ovakav model ima i po društvo i po zajednicu. Domaćinima se svidjela koncepcija koju su pozdravili te je dogovoreno da se za narednih posjeta nastavi razgovarati s ciljem iznalaženja načina realizacije iste i u Mađarskoj. Potom je muftija posjetio groblje u sklopu kojeg je i muslimansko mezarje. Muslimani Mađarske su se potrudili i očistili mezarje koje je bilo zaraslo u šikaru. Primijetili smo veliki broj muslimana koji potječu iz Bosne i Hercegovine (Osmanagić, Fazlić, Mehmedagić, Topčagić i druga prezimena se nalaze), a koji su krajem pretprošlog i početkom prošlog stoljeća živjeli u Mađarskoj. I danas se muslimani ukopavaju u ovom mezarju, a u njemu je ukopan i prvi muftija Durić Hilmi koji je umro 1941. godine.  Zatim je muftija posjetio i spomen mezarje vojnicima koji su pod zastavom Turske svoje živote na Galiciji položili u Prvom svjetskom ratu, a ukupno ih je ukopano 480. Gotovo pola od toga broja su muslimani Bošnjaci, a neki su označeni imenom poput Bosnali Oglu Salih (1978. – 1918). Zatim se muftija susreo s predstavnicima Turske zajednice muslimana koju vodi Huseyin Ersoy. Muftija je iznio ideju i mogućnost zajedničkog djelovanja svih muslimana, a g. Ersoy je rekao da mu se ideja sviđa te da će učiniti sve što je u njegovoj moći da se zajednički učini sve kako bi se postigli najbolji rezultati.

Za vrijeme posjeta Mađarskoj muftija se susreo i sa veleposlanikom R. Hrvatske u Mađarskoj dr. Goranom Grlićem Radmanom te veleposlanikom Bosne i Hercegovine g. Željkom Janjetovićem. Muftija ih je upoznao s trenutnim stanjem te inicijativom za uključenjem Islamske zajednice u Mađarskoj u sustav Rijaseta Islamske zajedice u BiH.