Svjesni važnosti predstojećeg popisa stanovništva, posebno u kontekstu učešća regije i Dijaspore, Medžlis Islamske zajednice Sisak i Sabor bošnjačkih asocijacija Hrvatske (SABAH) organizirali su Okrugli stol pod nazivom „Popis stanovništva u BIH (stanje, perspketive, modeli i načini Popisa)“ koji je održan u petak, 20. rujna 2013. u mjesnom domu Eugen Kvaternik u Sisku.

Okrugli stol je okupio relevantne i eminentne predavače ali i mnogobrojnu publiku, sve one kojima je BIH u srcu, kojima je stalo do BIH i koji žele biti integralni dio njenog stanovništva.

Na samom početku prisutne je poselamio i izrazio dobro došlicu potpredsjednik SABAH-a Hamzalija Hafizović koji je predstavio učesnike Okruglog stola te poručio kako je predstojeći Popis jedan od najvažnijih vitalnih nacionalnih pitanja i interesa svih Bošnjaka očekujući kroz naše učešće i adekvatno nacionalno izjašnjavanje na Popisu, patriotsku svijest i savjest na djelu.

Moderator Okruglog stola Alem ef. Crnkić iskazao je kako pripada mladoj generaciji Bošnjaka koji su odrasli u Hrvatskoj ali sa čvrstim i neraskidivim vezama sa BIH u kojoj je proveo najljepši dio svog života kroz studij te da je dio svojih imamskih kvaliteta  stekao u BIH. Svjestan važnosti popisa stanovništva u BIH kao i svoga nacionalnog imena, Alem ef. Crnkić je poručio kako nema ni najmanje dvojbe ptići u BIH te se izjasni i popisati kako mu je nacionalnost BOŠNJAK, vjera ISLAM,  a jezik BOSANSKI.

Prvi izlagač i predavač bio je prof. Said Mujakić koji je, obzirom da je Koordinator za aktivnosti popisa na području općine Cazin, referirao putem prezentacije Vodič kroz najvažnije aspekte Popisa stanovništva u BIH.

Polazeći od historiografskog prikaza izjašnjavanja na prethodnih 12 popisa kroz koja je evidentno kako su Bošnjaci imali nemetnuta imena koja im je netko drugi dao, poručio je kako Bošnjaci po prvi put u svojoj povijesti imaju priliku i mogućnost da se izjasne svojim autentičnim nacionalnim imenom.

Bošnjaci moraju biti svjesni značaja ovog historijskog popisa jer je ovo u posljednjih 130 godina najvažniji momenat s kojim se Bošnjaci suočavaju. Ustav BIH definira da su konstitutivni narodi u BIH: Bošnjaci, Srbi i Hrvati, što implicite znači da će svi oni koji se drugačije izjasne biti popisani u kategoriji „Ostali“, bile su sržne i zaključne poruke Mujakića.

Prof.dr.sc. Mujo Demirović, prorektor Univerziteta u Bihaću, održao je zanimljivu retrospektivu iz bogate bosanske historije citirajući brojne historijske spise kroz koje se autentično govori o Bošnjacima.

Za razumijevanje povijesti i recepcije Bošnjaštva, od posebne je važnosti i činjenica da su u doba osmanske vladavine nad Bosnom pripadnici katoličke obrazovne elite, koja je autohotno bila bosanska, također etnički individualitet bosanskog stanovništva označavali imenom Bošnjak, istakao je dr. Demirović.

Ime Bošnjanin ili Bošnjak, u izvanbosanskim sredinama, koliko je dosada poznato, prvi put se spominje  u carskoj tituli Manojla Komnena iz 1166. godine.

Vuk Stefanović Karadžić će još 1832. godine u jednom pismu Jerneju Kopitaru, govoriti o Bošnjacima različitog vjerozakona, a bosanske muslimane neće poistovjetiti sa „etničkim“ Osmanlijama, nego će ih smatrati etničkim Bošnjacima.

I nakon Austro-ugarske okupacije BIH u St.Petersburgu objavljen je tekst čiji će se autor potpisati kao „Pravoslavni Bošnjak“.

Nakon dr. Demirovića prisutnima se obratio Senad Bratić, poslanik u Narodnoj skupštini RS koji je govorio na temu „Politički značaj i konsekvence popisa stanovništva u BIH s posebnim osvrtom na RS“. Obzirom da u Sisku živi veliki broj Bošnjaka koji gravitiraju općini Bosanski Novi, Senad Bratić je apelirao i pozvao Bošnjake da dođu u svoje prijeratne općine i popišu se jer našim neučešćem i neadekvatnim izjašnjavanjem osim kao Bošnjak, legaliziramo genocid u BIH, a posebno na prostorima manjeg BH entiteta.

Posljednji predavač bio je dipl.iur. Hamdija Malić, predsjednik SABAH-a koji je govorio o popisu stanovništva u Hrvatskoj održanom 2011. godine i učešću Bošnjaka na tom Popisu rekavši kako su na posljednjem Popisu u Hrvatskoj Bošnjaci pokazali visok stupanj nacionalne samosvijesti i „popravili“ sliku u odnosu na 2001. godinu. Malić je govorio i o određenim anomalijama i problemima ponašanja Bošnjaka u Hrvatskoj u kontektu njihovih institucija i organiziranja kroz nacionalna tijela.

Okrugli stol o Popisu stanovništva u BIH ispunio je očekivanja kako organizatora tako i publike koja je više od 2 h sata pažljivo pratila izlaganja te dobila konkretne smjernice i načine za predstojeći Popis.

Alem ef. Crnkić