U subotu, 14. septembra 2013. godine, u Ljubljani je svečano položen kamen temeljac za Islamski kulturni centar i džamiju u Ljubljani. Svečanosti su prisustvovali visoki gosti i džematlije-članov IZ iz različitih evropskih država.

Na svečanosti prisutnima su se obratili: reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, muftija ljubljanski dr. Nedžad Grabus, ministar vakufa države Katar dr. Gaith bin Mubarak Al Kuwari, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, predsjednik Slovenske biskupske konferencije biskup Andrej Glavan, predsjednica Vlade Republike Slovenije mr. Alenka Bratušak, bivši predsjednik Republike Slovenije Danilo Tirk i gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković.

GOVOR RIISU-L-ULEME MR.SC. HUSEIN EF. KAVAZOVIĆA

Ekselencije i eminencije,

dame i gospodo, braćo i sestre!

Na početku se zahvaljujem Uzvišenome Gospodaru na blagodati našeg zajedničkog puta u miru i radosti. Razumijevanje koje pokazujemo jedni prema drugima, kao braća i sestre, sjedinjuje nas u našoj duhovnoj porodici, ibrahimovskom (abrahamovskom) zajedništvu.

Ovo je veliki i svečani dan, za muslimane i Islamsku zajednicu u Sloveniji, za građane Ljubljane i za Republiku Sloveniju.

Današnjim simboličkim činom polaganja kamena temeljca obznanjujemo početak izgradnje ljubljanske džamije. Danas počinjemo materijalizirati ideju, prisutnu desetljećima na ovom prostoru. Islamska zajednica u Sloveniji ovim činom prekida svoj status podstanara i zadobiva status domaćina, kome se u goste može doći, bez osjećaja tjeskobe.

Raduje nas da su ljudi u Ljubljani otvorili svoj um za džamiju, gledajući u njoj znak stoljetne težnje da postanemo jedni drugima bliži. Znamo da je ponekada teško savladati iracionalne strahove. Svi ih imamo! Treba da se potrudimo da ih racionaliziramo, da se približimo jedni drugima, kako bismo vidjeli da smo slični, s istim nadama i željama, sa strahovima i zebnjama.

Muslimane islam uči zbližavanju i poziva da se boje Gospodara svjetova:

O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog čovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge muškarce i žene rasijao. I Allaha se bojte– s imenom čijim jedni druge molite – i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi.

Poslije iskustva novije historije nemoguć je povratak starom fragmentiranom svijetu, kao što nije bilo moguće ni nakon srednjovjekovnog susretanja Istoka i Zapada zatvoriti civilizacije za međusobno prožimanje i komunikaciju. Moguć je bio samo preporod (renesansa), koji je predstavljao složeno uzajamno djelovanje kršćanskih i islamskih načela.

Danas živimo u epohi otvorenosti (transparentnosti). Pred našim očima se razgolićuju i raskrivaju sve ideologije i pogledi na svijet.

U naše vrijeme kulture ne mogu biti autonomne, jer su već postale općenite i međuovisne, baš kao i ljudi. Životni procesi odvijaju se spontano, kao što je to uvijek i bilo.

Naglasimo, draga braćo i prijatelji, danas, na ovome izuzetnom skupu, da su religije (islam, kršćanstvo i judaizam) istorodne, mladice istog čokota, iako se čine drugačijima. Sve one svojim učenjem preobražavaju i prosvjetljuju život iznutra. Živa vjera nije apstraktna, teoretska istina, već praktična životna istina, koja iskri u srcu vjernika. Ako vjera i jeste tajanstvena, a njeni putevi nedokučivi za razum, ipak, duh vjere diše gdje hoće. On se ne može skriti, jer se upravo putem kulture preobražava u realan svijet, koji ga otkriva.

Jevreji, kršćani i muslimani moraju upraviti svoju volju prema izgradnji zajedničke ljudske zajednice i zajedničke judeo-kršćansko-muslimanske kulture, objedinjene u zajedničkoj civilizaciji. Oni, prije svega, treba da dostave Riječ Božiju, da tragaju za istinom i zahtijevaju pravdu. Tri religije su u učenjima našle zajednički svod, ali smo mi podigli zidove, kojima zaklanjamo Božiju milost. Danas valja ove zidove razgrađivati, kako bismo doprli do zajedničkog svoda, do Božijeg svjetla.

Uspjeh jednoga takvog ljudskog poduhvata mnogo će zavisiti od naše hrabrosti i slobode, naše posvećenosti i naših kreativnih napora. Vjera, s kojom je povezana naša sudbina, postavlja se pred novi izazov. Od nje se traži da iznova zauzme svoj položaj u svijetu kojeg oblikujemo. Da bi to mogla učiniti, ona mora biti proživljena u duhovnom iskustvu pojedinca, prije nego što bude obznanjena cjelini društva. Zbog toga su podjednako važne sve tri duhovne tradicije, koje jedna drugu nadopunjuju, podmlađuju i uozbiljuju.

Izazovi pred nama su daleko ozbiljniji nego što su prije bili. Ljudi vjere ne mogu biti slijepi i dozvoliti da im se natura sljepilo za stvarne probleme našeg svijeta. Ne bi trebalo da pristanemo na sluganstvo profanim autoritetima, koji god oni bili: politički, ekonomski ili vojni centri moći ili moderni kvazivjerski trovači ljudskih duša. Grijeh i zlo ne mogu postati dobro, Bogu ugodno djelo, ma koje božanstvo njihovi zagovornici zazivali.

Kur’an nas poziva:

Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i čestitosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu; i bojte se Allaha, jer Allah strašno kažnjava. (Kur’an, al-Maidah, 2)

Bili smo svjedoci u prošlosti, ali i u naše vrijeme, kako se protiv drugih kultura i civilizacija poduzimaju vojni pohodi, zločin i genocid, provodi teror i barbarizam svake vrste. Arogancija, nacionalna isključivost, sujete i oholost udaljavaju od Boga, kao što je Schiller kazao: „Ni najpobožniji ne može živjeti u miru, ako se to ne sviđa njegovom zlobnom susjedu.“

Morali bismo biti slijepi i gluhi da povjerujemo u tvrdnje kako je naš svijet – svijet jednakih.

Međutim, bolji svijet ne postoji. Postoji samo ideal kome treba da se okrenemo. Iskreno okretanje Bogu i udaljavanje od zla vodi ka onome što upućuje ljude jedne drugima.

Duhovni pastiri moraju imati snage da čovjeka vrate njemu samome i prirodi njegova bića i poslanja. Vjera nas uči da mi nismo jedina važna bića koja je Bog stvorio. Bog je stvorio sve od zemlje: Životinje u polju i sve ptice u zraku (Postanak, 2:9); Sve životinje koje po zemlji hode, i sve ptice koje na krilima svojim lete, svjetovi su poput vas. (Kur’an, al-An’am, 38) Za opstanak života na zemlji nismo čak ni najznačajniji, ali u remećenju reda na zemlji jesmo najrevnosniji. Jedino čovjek ruši svijet nakon što je pravilno uspostavljen. (Kur’an, al-Baqarah, 11-12) Zbog toga, umu je potrebna vjera, a vjeri Objava, kako bi zajednički izgradile etiku (ahlaq), formulu za odgovorno ljudsko ponašanje. Bog ne mijenja stanje u narodu dok se on ne promijeni iznutra. (Kur’an, al-Ra’d, 11)

Ništa nije toliko snažno naglasilo fundament vjere u islamu i kršćanstvu kao kajanje ili pokajanje za počinjeni grijeh.

Braćo i sestre, dragi prijatelji.

Jedina konstanta ovoga svijeta je kretanje pokorno Božijim zakonima i poretku kojeg je uspostavio, jer: U Allahovim zakonima ti nećeš naći odstupanja. (Kur’an, Fatir, 43)

Ova zajednica ne treba da ima straha za ono što dolazi. Uvijek smo znali i umjeli prepoznati ono što je srčika naše vjere i naše duhovnosti. Vjerovati da je Bog jedan i da je Muhammed Njegov poslanik, te činiti dobro rodbini, bližnjem i komšiji osnovni su postulati naše vjere.

Budimo otvoreni prema svijetu, puni ljubavi prema svemu što postoji. Cijenimo rad i disciplinu! U znoju tijela svoga otkrivajmo veliku blagodat rada, polje neiscrpne ljudske mogućnosti i inspiracije. Ljudska društva održavaju se u uređenom poretku duhovnih vrijednosti i materijalnih stvari. Izgraditi džamiju u Ljubljani sada je naš izazov.

Ta džamija će biti naša poveznica s ovom zemljom. Ova zajednica muslimana sada treba potpunu mobilizaciju i pomoć svih nas. Izgradimo naš zajednički dom, u kome će obitavati duh naše zajednice.

Ova zemlja otvorila nam je svoja vrata i primila nas u dobroj vjeri. Naša je obaveza da još boljim uzvratimo. Sada, kada ste i njeni građani, volite je i čuvajte kao svoju domovinu. Poštujte ovu zemlju i njen vrijedan narod. Obogatite se njihovim iskustvom koje su stekli stoljećima.

Svojom čestitošću doprinosite ovoj sredini i ponudite ono najbolje što imate: širinu našeg muslimanskog duha. Takav naš islam možda jednom bude Evropi od koristi.

Neka Allah blagoslovi ovu zajednicu, ovu zemlju i njene stanovnike. Neka nam podari berićeta u našim poslovima i iskrenosti u našim namjerama.

Bože, učini blagoslovljenim početak radova na ovoj Božijoj kući i primi naš trud, kazao je na kraju svog obraćanja reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.

GOVOR PREDSJEDNIKA MEŠIHATA ISLAMSKE ZAJEDNICE U R. SLOVENIJI
MUFTIJE DR. NEDŽADA GRABUSA

Poštovani ministar Države Katar Vaša ekselencijo dr. Gaith bin Mubarak bin Imran Al Kuwari, poštovani predsjedniče Utavnog suda g. Ernest Petrič, poštovani predsjedniče gospodin Bakir Izetbegović, poštovani bivši predsjednik Republike Slovenije dr. Danilo Turk, poštovana ombudsmen Vlasta Nussdorfer, poštovani ministri Roman Jakič i Senko Pličanič, poštovani reisu-l-ulema mr. Husein Kavazović, poštovani predsjedniče slovenske biskupske konferencije biskup Andrej Glavan,, poštovani gradonačelniče Zoran Janković, poštovani predstavnici drugih crkava i vjerskih zajednica.

Poštovani visoki gosti, dame i gospodo, braćo i sestre, drage Ljubljančanke in Ljubljančani!

Izražavam svima dobrodošicu na svečanost polaganja temeljnog kamena za IKC i džamiju u Ljubljani. Ovo je za IZ, muslimane i grad Ljubljanu veliki dan. Iza nas su naporne godine rada i ogromno uložene energije. Sakralni objekti grade se od kako postoji čovjek na zemlji. Sakralni objekti su građeni iz poštovanja prema nadnaravnoj sili, Bogu Stvoritelju nebesa i zemlje, a služili su ljudima za obavljanje molitve, razvoj kulturnih i civilizacijskih vrijednosti. To su hramovi učenosti i duhovnosti. Sakralni objekti su izraz zrelosti zajednice vjernika i njihovog nastojanja da na ovome svijetu ostanu dostojanstveni u svome životu i očuvaju harmoniju u društvu. U islamkoj vjeri, kulturi i civilizaciji džamije imaju središnju ulogu u očuvanju duha zajedništva, snaženja bratstva među vjernicima i poštovanja među svim ljudima u široj društvenoj zajednici. U džamiji se čuva i razvija vitalnost zajednice vjernika kroz obavljanje molitve, sudjelovanje u obrazovnim programima i humanitarno pomaganje članova džemata. Zajednica vjernika bez džamije nije u stanju očuvati svoj duhovni potencijal niti sačuvati društvene veze. Džamija je vakuf, objekt općeg dobra.

Zahtjev za izgradnju džamije u Ljubljani podnesen je 21. maja 1969. godine. Čovjek snuje, a Bog određuje. Evo nakon 44 godine od te ideje svjedočimo činu početka izgradnje džamije. Dozvolite mi zato da se zahvalim najprije svim vjernicama i vjernicima koji su dostojanstveno, strpljivo i na najvišoj civilizacijskoj ravni bili uz ovaj projekt, učili dove i na svoj način pomagali koliko su mogli sve dosadašnje aktivnosti u vezi džamije. Mi nikada nismo gubili nadu u Božiju milost, jer nas tako Uzvišeni Bog uči, “Ne gubite nadu u Božiju milost!” I zato smo danas zahvalni Milostivome Bogu na daru vjere i milosti koju je spustio na nas. Ovih dana sam dobio puno pisama i

poruka od prijatelja Slovenaca u kojima su izražavali svoje čestitke za početak gradnje džamije. Svima se zahvaljujem u ime IZ. Trudit ćemo se ponašati u skladu kur’anske poruke: “Pomažite se u dobru i svjesnosti, važnosti vjere”. IZ u Sloveniji je 2007. godine potpisala sporazum o pravnom položaju s vladom Republike Slovenije. IZ ima sva zagarantirana prava po zakonu o vjerskoj slobodi da samostalno i autonomno djeluje i realizira svoje poslanje. Slovensko zakonodavstvo i pravni sistem imaju visok stupanj poštovanja pluralnosti u društvu. To je otvorilo mogućnosti djelovanja IZ u punom kapacitetu. Na majskoj sjednici (ove godine) općinskog vijeća Ljubljana prilikom usvajanja promjene detaljnog plana svi vijećnici su glasali za, niko nije bio protiv za novi detaljni plan za područje gdje će se graditi IKC. Svi zaslužuju naše poštovanje. Bio je to jasan signal da su vrijednosti poštivanja vjerskih sloboda dostigle zavidan nivo. Politiku i zakone tumače i implementiraju ljudi. Zato mi dozvolite da se zahvalim gradonačelniku Ljubljane gosp. Zoranu Jankoviću, koji je imao strpljenja i mudrosti u ovom procesu. Poštovani župan iskrena hvala. Ljubljana je u svim anketama prepoznata kao ugodno mjesto za život. Ljubljana će s džamijom biti i pluralno mjesto, zasnovano na toleranciji i poštivanju različitosti. Ta otvorenost i taj stupanj tolerancije će još više osnažiti naše zajedništvo ne samo u Ljubljani nego i u Sloveniji.

Islamska zajednica u Sloveniji čvrsto je opredijeljena razvijati i promovirati civilizacijske vrijednosti koje će snažiti duh tolerancije, suživota, sobivanja, čuvanja života i časti svakoga pojedinca. Mi smo ovih godina imali priliku govoriti o svekolikim aspektima naše duhovnosti i vjere. Nastojali smo slovenskoj javnosti, putem medija koji su se zanimali za djelovanje IZ i njene ciljeve za izgradnju džamije, približiti vjeru islam i ulogu budućeg Islamskog centra u Ljubljani. Nesumnjivo je da će islamski kulturni centar biti mjesto susreta islama s većinskim kršćanskim okruženjem. Muslimani i kršćani imaju veoma bliske poglede na pitanja etike, diljem svijeta dijele egzistencijalni prostor, zato je nužno razvijati odnose i razgovarati o pitanjima od općega interesa za društvo ali i učiti jedni o drugima. Uvjereni smo da će s izgradnjom islamskog kulturnoga centra u Ljubljani biti osnažen međureligijski dijalog i uspostavljen čvrst temelj za međusobnu kooperaciju u humanitarnom i socijalnom radu u široj društvenoj zajednici. Moramo svi skupa tragati za novom paradigmom odnosa u svijetu i ulozi vjere na nacionalnom i internacionalnom planu.

Izgradnjom IKC moći ćemo ozbiljnije razvijati obrazovne i kulturne sadržaja za polaznike mekteba, učenike, đake i studente. U suvremenom svijetu sve više preovladavuju želje za lagodnim životom i radu bez odgovornosti. Zato je važan odgoj i obrazovanje mlađih generacija koje će biti sposobne nositi se s izazovima suvremenog života. To će biti jedna od zadaća našega rada u IKC.

Pitanje izgradnje džamije u Ljubljani animiralo je akdemsku zajednicu i pokrenulo zanimanje za različite aspekte islamskoga učenja. To nije bilo samo političko i pravno zanimanje. Od momenta kupovine zemljišta kada je IZ postala ravnopravan subjekt u tom procesu postignuti su veliki pozitivni pomaci i zato smo danas svi zadovoljni, jer smo konačno dobili građevinsku dozvolu za džamiju u Ljubljani.

Proces kojeg je snažno pokrenula bivša gradonačelnica Ljubljane gospođa Danica Simšič, realizirao je gosp. Zoran Janković. Kada smo uspostavljali kontakte i nastojali predstaviti naš projekt potencijalnim donatorima snažno nas je preporučio El-Emiru el-Validu Šejh Hamedu bin Khalifi Alu Thaniju tadašnji predsjednik Republike Slovenije dr. Danilo Turk. Hvala vam. Puno je naših prijatelja iz Slovenije kojima dugujemo iskrenu zahvalu iz političkog života, ustanova Republike Slovenije, visokih zvaničnika, akademske zajednice, novinara i pojedinaca, hvala vam na vašem iskrenom radu i pomoći u realizaciji ovoga projekta. Naravno, mi smo svjesni činjenice i važnosti Katoličke crkve u slovenskom društvu. Nadškof Uran i nadškof dr. Sres su podržavali ideju izgradnje džamije u Ljubljani. Izražavamo poštovanje i zahavlnost škofu Andreju Glavanu na sudjelovanju u današnjoj svečanosti. Mi smatramo da međuvjersko poštivanje, suživot i dijalog izražavaju visoku svijest u jednome društvu. Zato pozdravljam i evangeličanskega nadškofa Geza Ernišu i predstavnike SPC i Judovske skupnosti.

Djelovanje IZ u Sloveniji snažno je povezano sa IZ u BiH. Rijaset IZ je pomogao projekt IKC. Dr. Mustafa Cerić bivši reisul-elema je godinama brinuo o ovom projektu kao i rahmetli Muhamed Salkić. Medžlis IZ Sarajevo na čelu sa predsjednikom Jusufom Zahiragićem i glavnim imamom mr. Feridom Dautovićem bili su uz naš projekat. Sretni smo što je među nama i reisu-l-ulema mr. Husein efendija Kavazović i kolege muftije iz BiH, predsjednik Mešihata IZ Hrvatske, predsjednik Mešihata IZ u Srbiji – Sandžaka, reis Crne Gore, predsjednik IZ u Austriji, muftija iz Njemačke, imami iz Švicarske i drugih zemalja. Posebnu važnost ovom događaju daje i prisustvo gosp. Bakira Izetbegovića, člana predsjedništva BiH. Slovenija i BiH imaju puno zajedničkih interesa. Mi ćemo u IKC snažiti te prijateljske i kulturne veze između naših naroda.

Naš projekt su pomogli i Dijanet, Uprava za vjerska pitanja iz Turske i Fond za solidarnost Organizacije islamske kooperacije za suradnju sa sjedištem u Džeddi i generalni tajnik OIC dr. Ekmeleddin Ihsanoglu. Bez pravne pomoći advokatske kancelarije Miro Senica in odvetniki teško bismo prevazišli sve pravne i druge dileme u ovom projektu. Najvažniju pomoć dobili smo iz Države Katar, bez te pomoći ne bi bili u mogućnosti isplatiti dug za zemljište niti uraditi projektnu dokumentaciju za IKC. Dugo smo se mučili sa otplaćivanjem zemljišta. Kada je u zvaničnoj posjeti Sloveniji bio sahib sumuvv el-emir el-valid Šejh Hamed bin Khalifa Alu Thani u susretu sa tadašnjim predsjednikom države dr. Danilom Turkom sahibu sumuvv je rekao da će nam pomoći. Kasnije je njegova ekselencija ministar vanjskih poslova države Katar dr. Muhammed Atijja pratio tu ideju i zadužio dr. Ahmeda Al-Murejhija, koji je bio i član komisije za izbor idejnog rješenje za IKC, da posjeti Sloveniju i u susretu sa zvaničnicima, posebno gradonačelnikom Ljubljanje gosp. Zoranom Jankovićem, utvrdi proceduru oko izgradnje. Bez pomoći iz države Katar naš bi projekat u potpunosti stao. U četvrtak sam dobio telegram od Emira države Katar sahibu sumuvv Šejh Temim bin Hamed Alu Thanija u kojem nam čestita na ovom projektu i želi uspjeh u realizaciji. Uvjeren sam da ćemo uz tu podršku uspjeti realizirati ovaj veliki izazov. Molim Uzvišenoga Allha da nagradi Emira države Katar Temima bin Hameda Alu Thanija, sahibu sumuvv El-emir El-valida Šejh Hamed bin Khalifu Alu Thanija. U ime sahibu sumuvva svečanom čini polaganja temeljnog kamena prisustvuje visoka delagacija iz Katara na čelu sa seade vezir vakufa i islamskih poslova Dr. Gajth bin Mubarak Al- Kuwarijem. Vaša ekselencijo ministre Kuwari iskreno vam se zahvaljujemo što ste došli na ovu svečanost. Molimo Vas da prenesete naše selame sahibu sumuvv. Mi ćemo se truditi da ovaj centar bude središte učenosti, duhovnosti i da osnaži veze između Slovenije i Katara. Nadamo se da će centar biti izgrađen u naredne tri godine i da će svjedočiti dobrotu i ljubav prema Uzvišenom Allahu i Poslaniku, te prijateljstvo između Katara i Slovenije. To je prvi pravi islamski centar u Sloveniji, sa džamijom i svim pratećim sadržajima.

Hvala i zvaničnoj delegacije ministarstva vakufa iz KSA, Abdulrahman Al Ghannam, mušaviru za vjerska pitanja iz Ambasade Republike Turske Atli Hasan.

Ovdje želim naglasiti da je s nama i ambasador Sjedinjenih Američkih država u Ljubljani gosp. Jozef Mussomelli. Ambasada SAD snažno je podržavala projekt IKC. Hvala predstavnicima diplomatskog zbora u Sloveniji, svim ambasadorima i predstavnicima ambasada na prisustvu današnjoj svečanosti. Ovih godina smo imali mnogo susreta sa predstavnicima diplomatskog zbora u kojima smo između ostalog razgovarali o IKC.

Naša islamska praksa i iskustvo značajno su ukorijenjeni u evropski kontekst. Većina muslimana u Sloveniji ima bošnjačko i albansko porijeklo. Zato je i naše iskustvo islama i naš vjerski život kontekstualizairan u okruženje u kojem živimo.

Na koncu, dozvolite mi da se zahvalim svim donatorima, vakifima i mojim suradnicima iz Slovenije koji su od kupovine zemljišta 2008. godine bili uz ovaj projekt i konkretnom pomoći omogućili da IZ postane vlasnik zemljišta. Vjerujem da ste danas svi ponosni i sretni zbog toga. Hvala vam svima. Molimo Uzvišenog Stvoritelja da nam pomogne u gradnji džamije i da vas sve nagradi za dobro koje činite.

Es-selamu alejkum!

OBRAĆANJE ČLANA PREDSJEDNIŠTVA BiH GOSP. BAKIRA IZETBEGOVIĆA 

Poštovana premijerko Bratušek, gradonačelniče Janković, monsinojore Glavan, ministre Al-Kuwari, uvaženi reisu-l-ulema Kavazović, muftija Grabus, dragi prijatelji,

Esselamu alejkum i dobar vam dan!

Sretan sam što danas prisustvujem ovoj izuzetnoj svečanosti dijeleći radost sa Bošnjacima i svim muslimanima Ljubljane i cijele Slovenije koji će uskoro dobiti svoj dom – moderan Islamski kulturni centar i džamiju.

Nije ovo poseban dan samo za muslimane, ovo je izuzetno značajan datum za građane evropske Slovenije opredijeljene za demokratiju, uvažavanje različitosti, poštovanje temeljnih ljudskih prava i sloboda.

Hvala Republici Sloveniji, hvala gradu Ljubljani što su podržali projekat dajući potrebne dozvole i saglasnosti za gradnju ovog zdanja.

Hvala svim ljudima dobre volje, vladama prijateljskih država i organizacijama koji svojim angažmanom, svojim dobrovoljnim prilozima i donacijama pomažu muftiji Grabusu i njegovim saradnicima u ovom historijskom projektu.

Izraze posebne zahvalnosti upućujemo našim prijateljima iz Katara. Molim ministra Al-Kuwarija da naše posebne selame prenese katarskom emiru i njegovoj Vladi.

Slovenija i muslimani su se davno upoznali.

Prva džamija izgrađena je u Logu pod Mangrtom, u vrijeme Velikog rata 1916. godine.

Tada su Bošnjaci ratovali i ginuli na Soškom frontu.

Hiljade su ostavili svoje kosti u vrletima Alpa.

Jedno cijelo stoljeće poslije, Bošnjaci žive u miru i slobodno u Sloveniji i svojim radom doprinose njenom prosperitetu.

I ovo zdanje za koje kamen temeljac danas postavljamo i u koje će akobogda za koju godinu useliti, bit će njihova druga kuća, dom za molitvu i obavljanje vjerskih dužnosti, ali i mjesto okupljanja, razgovora, mjesto za porodično i prijateljsko druženje i međusobno upoznavanje.

Bit će to stožerno mjesto za afirmaciju tradicionalnih bošnjačkih vrijednosti i ukupnosti našeg identiteta kroz povijest.

Naše različitosti su naše bogatstvo, a ne mana ili nedostatak.

Njihovo uvažavanje, demokratski dijalog i međusobno poštovanje temelj su stabilnog socijalnog života u svakoj zajednici.

Mi muslimani vjerujemo u ajet iz Kur’ana časnog u kojem stoji da je „Bog različite narode na zemlji stvorio kako bi se upoznavali”.

I još nam nešto, također Kur’an naređuje – „Natječite se u dobru…”

Upravo puna afirmacija ovih univerzalnih istina i principa najsnažniji su temelji na kojima trebamo graditi zajednički život sa svim našim posebnostima i u atmosferi punog međusobnog povjerenja i pouzdanja u zajedničku budućnost.

Nikad ne smijemo pristati i prihvatiti dominaciju predrasuda i ignorancije.

Kao odgovorni ljudi moramo učiniti sve da se bolje razumijemo i da jedni o drugima učimo s puno dobre volje, međusobnog respekta i iskrenosti.

I realizacija ovog historijskog projekta čiji početak svečano obilježavamo, doprinos je tim našim težnjama.

Neka danas, uz ovaj ugaoni kamen za Islamski centar i džamiju, bude postavljen i onaj bitniji, duhovni temeljac novom i još boljem i intenzivnijem suživotu i saradnji naroda u Sloveniji i cijeloj Evropi.

Poštovani prijatelji,

Uvjeren sam da će Bošnjaci, kao slobodni i ravnopravni građani, i njihova Islamska zajednica, nastaviti kontinuitet davanja svog punog doprinosa demokratskom razvitku Republike Slovenije, ali da će biti i most dobre saradnje dvije prijateljske države.

Evropa će, u to nema nikakve sumnje, uskoro biti naš zajednički dom.

Narodi i građani Bosne i Hercegovine to žele i zaslužuju, unatoč svim poteškoćama sa kojima se na svom integracijskom putu suočavaju.

Čestitam vam početak izgradnje Islamskog kulturnog centra i džamije u Ljubljani, i neka nam Bog svemogući, i svi dobri ljudi među nama, nastave davati podršku na putu mira, saradnje i prosperiteta. Hvala vam!

Foto: MIZ Bužim @Facebook

(www.islamska-zajednica.si)