Sarajevo, 5. mart 2014. (MINA) – Predstavnici Rijaseta Islamske zajednice i Fakulteta informacionih tehnologija iz Mostara danas su u Sarajevu potpisali ugovor o implementaciji elektronskog sistema u svim medresama na području Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, pod nazivom “e-Medrese“, što predstavlja aplikativni softver namjenski razvijen za potrebe digitalnog vođenja pedagoške administracije i evidencije u medresama. 

Ugovor su potpisali dr. Amir ef. Karić, rukovodilac Vjerskoprosvjetne službe Rijaseta i v.d. dekana Fakulteta informacionih tehnologija dr. Jasmin Azemović.
Oni su se nakon potpisivanja obratili prisutnim predstavnicima medija kao i Dženan Handžić, direktor medrese “Osman ef. Redžović” u Visokom i predsjednik Komisije za elektronski dnevnik.
Govorili su o značaju medresa i uvođenju pomenutog sistema.
Oni su istakli da uvođenje elektronskog sistema koji sadrži i elektronski dnevnik, ali i brojna druga informaciona rješenja koja će pomoći učenicima, roditeljima, nastavnicima i menadžmentu medresa u razmjeni informacija i obrazovnih sadržaja, predstavlja veliki inovativni iskorak u obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine i prati savremene trendove unutar evropskog obrazovnog sistema.
Radi se o web baziranoj aplikaciji za vođenje odjeljenske knjige u elektronskom obliku, koja ima sve funkcionalnosti klasičnog papirnog dnevnika, uz brojne dodatne funkcionalnosti koje omogućavaju savremene informacijske tehnologije. Aplikacija omogućava nastavnicima, razrednicima i direktorima medresa brzu i jednostavnu izradu uobičajenih izvještaja o održanim časovima, ocjenama i izostancima koji se analiziraju na sjednicama nastavničkih vijeća.
Pored evidencije o održanim časovima i izostancima, aplikacija obuhvata i podatke iz odgojne knjige u kojoj odgajatelji bilježe svoja zapažanja tokom odgojnog rada sa učenicima u popodnevnim satima. Sistem sadrži i bazu podataka sa e-learning materijalima za učenike i elektronskim pripremama i nastavnim materijalima za profesore.
Šifrirani pristup elektronskom dnevniku omogućen je direktorima, sekretarima, nastavnicima, roditeljima i učenicima, pri čemu su svakoj grupi korisnika dodijeljene odgovarajuće funkcije i mogućnost uvida u podatke u skladu sa nivoom pristupa. Posebnu vrijednost aplikaciji daje sistem automatskog obavještavanja roditelja o ocjenama i izostancima, uz mogućnost izbora načina obavještavanja putem e-maila ili sms poruke, čime će se bitno povećati učestalost i brzina razmjene informacija. Za razliku od prilično rasprostranjene predrasude, iskustva pokazuju da ovakav vid razmjene informacija ne umanjuje, nego intenzivira neposrednu interakciju roditelja sa školom, jer ih informacije koje dobiju neposrednije uključuju u nastavni proces i animiraju na kontakt sa nastavnim osobljem.
Elektronski način vođenja pedagoške administracije u svijetu je odavno uobičajen, a sve je prisutniji i u zemljama okruženja. Tako je, naprimjer, Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet školske 2011/2012. godine uvela e-dnevnik kao pilot projekt u tri škole na području Hrvatske. S obzirom da su iskustva bila dobra, u školskoj 2012/2013. pridružilo im se još 29 škola, a nadležno ministarstvo izmijenilo je postojeće pravilnike o pedagoškoj dokumentaciji i omogućilo školama vođenje odjeljenskih knjiga u elektronskom obliku, bez obaveze da ih vode i u pisanoj formi. U ovoj školskoj godini oko 200 škola u Hrvatskoj koristi elektronski dnevnik.
Do kraja tekuće školske godine u svim medresama započet će se sa testnom fazom primjene aplikacije u odjeljenjima prvih razreda. Nastavnici će podatke o održanim časovima, ocjenama i izostancima pored papirnog dnevnika putem tablet računara bilježiti i u elektronski dnevnik. Nakon testne faze, planirano je da se od početka naredne školske godine e-Medresa počne koristiti u svim odjeljenjima medresa.
U Bosni i Hercegovini, inače, djeluje šest medresa po jedinstvenom Nastavnom planu i programu rada koji donosi Rijaset islamske zajednice. Nastava se odvija u 91 odjeljenju za 2540 učenika. Zajednički nastavni plan sadrži pet područja: vjersko, jezičko, društveno, prirodno-matematičko i multidisciplinarno, na kojima se izučavaju 24 nastavna premeta u redovnom procesu, koji je dodatno obogaćen izbornom, fakultativnom i kursnom nastavom te brojnim vannastavnim aktivnostima.
Medrese u islamskoj kulturi i civilizaciji označavaju obrazovno-edukativne ustanove koje svoju misiju realizuju odgoja na osnovama kur’naskog poticaja i obaveze stjecanja znanja što je Božiji poslanik Muhammed a.s. pretočio u obavezu cjeloživotnog učenja i usvajanja znanja koje zahtijevaju okolnosti mjesta i vremena u kojima muslimani žive.
Tradiciju medresa u Bosni i Hercegovini obilježilo je vizionarsko djelo Gazi Husrev-bega, našeg najvećeg vakifa koji je svoju medresu sagradio 1537. godine potičući brojne dobrotvore i neimare na osnivanje stotina medresa širom naše domovine. Medrese su tokom povijesti dijelile sudbinu svoga naroda bilježeći uspone i procvat, ali i krizna razdoblja, blagonaklone i sisteme koji su ometali ili zabranjivali njihov rad. Vrijedno je istaknuti da je Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu uspjela očuvati kontinuitet medresanske tradicije obrazovanja na našim prostorima od svog osnivanja do danas, dok su neke od medresa, nakon zabrane reaktivirale svoj rad krajem XX stoljeća, po okončanju komunističkog sistema. Reaktivirane su Behram-begova medresa u Tuzli, Elči Ibrahim-pašina u Travniku, Karađoz-begova u Mostaru i Medresa „Džemaluddin Čaušević“ u Cazinu, dok je Medrese „Osman ef. Redžović“ u Gračanici kod Visokog nanovo osnovana. Gazi Isa-begova medresa u Novom Pazaru je dio obrazovnog sistems Islamske zajednice u BiH.
Medrese su stekle ugled, povjerenje i značajnu podršku šire zajednice, posebno muslimana koji na razne načine podržavaju njihov rad. Učenici i njihovi roditelje opredjeljuju se za medrese prepoznavajući prednosti odgojno-obrazovnog procesa utemeljenog na islamskim vrijednostima
Uz prepoznatljivu tradiciju medrese ostvaruju i izuzetne rezultate u svome radu. U sistemu vrednovanja odgojno-obrazovnih ustanova kantona, medrese su u samom vrhu po kriterijima vrednovanja kvaliteta na područjima svoga djelovanja. Učenici medresa postižu izuzetne rezultate na takmičenjima općinskih, kantonalnih, federalnih, državnih, pa i internacionalnih nivoa. Oni su uspješni debatanti, sportisti, učači Kur’ana, hafizi, matematičari te su učesnici brojnih humanih i ekoloških aktivnosti, uz redovan volonterski rad.
Cilj prema kome je usmjeren odgojno-obrazovni proces u medresama je izgradnja ličnosti, slobodnog i otvorenog uma i predanog srca.
Do sada diplomanti medresa završili su ili studiraju na domaćim i brojnim inozemnim univerzitetima u Evropi, SAD, Turskoj, Maleziji, zemljama arapskog zaljeva, a mnogi su već ostvarili zavidne profesionalne karijere.
Trajno opredjeljenje medresa je da njeni diplomanti budu korisni članovi Islamske zajednice i društva u cjelini, rečeno je prilikom današnjeg potpisivanja Ugovora o uvođenju elektronskog sistema u medresama.

IZVOR: rijaset.ba