U NSK predstavljena monografija GHB biblioteke i izložba “Blago koje traje”

U utorak, 4.9.2018., u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu upriličeno je predstavljanje monografije Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu koja je izdana povodom 480 godina utemeljenja jedne od najstarijih otvorenih biblioteka i kulturnih ustanova u Europi. Prisutnima su se obratili: ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice Tatjana Petrić, muftija akademik Aziz ef. Hasanović te direktor GHB biblioteke mr. sc. Osman Lavić. Potom su se prisutnima obratili prof. dr. Hilmo Neimarlija i akademik Enes Karić koji su predstavili najzanimljivije detalje iz povijesti rada Gazi Husrev-begove biblioteke. Prije 482 godine, odnosno 1536. godine, utemeljena je Gazi Husrev-begova biblioteka. Iako nije bila ni prva, ni jedina koju je Gazi Husrev-beg osnovao, Gazi Husrev-begova biblioteka je vremenom, zbog bogate zbirke djela, postala jedna od najznačajnijih i relevantna u europskim okvirima i šire – istaknuo je jedan od promotora prof. dr. Hilmo Neimarlija. Akademik Enes Karić je dodao da je Biblioteka nastala kao javna, ali i kao biblioteka Gazi Husrev-begove medrese. Biblioteka iz toga razloga obiluje brojnim rukopisima i drugim djelima koja sadrže tematiku vezanu uz arapski jezik i tumačenja Kur’ana, a koja su pisana na arapskom, turskom i perzijskom jeziku. Od ostalih tu su djela encikolpedijskog tipa, djela koja se bave poviješću, zemljopisom, astronomijom, astrologijom, botanikom, medicinom i drugim prirodnim znanostima, ali i ona koja se bave etikom, religijom itd. Spomenuo je 1697. godinu i paljevinu Sarajeva koju je ostavio Eugen Savojski kada je Biblioteka pretrpjela veliko oštećenje. Bogata građa još uvijek nije u potpunosti istražena. Mr. sc. Osman Lavić, direktor Biblioteke, podsjetio je na vakufnamu utemeljitelja kojim je ona određena da bude javna, a zapisi sa Šerijatskog suda u Sarajevu ukazuju da je do 1566. već imala bibliotekara. Uspjela je odoljeti izazovima vremena i brojnim nedaćama i ostati u istoj namjeni kakvom ju je zamislio utemeljitelj što je posebno dolazilo do izražaja u vrijeme kada su druge ustanove stradavale uslijed požara, poplava, ratova i sl. Podsjetio je na poduhvat velečasnog Pervana koji je 1941. nakon bombardiranja Sarajeva u kojemu je zapaljena Biblioteka, alarmirao na prevaru vatrogasce da je ugase jer isti nisu htjeli intervenirati bez naredbe bana. Prisjećajući se i drugih sličnih događaja, direktor Lavić je kazao i da je Biblioteka istovremeno i arhiv i muzej uz osvrt na pisanja drugih o značaju Biblioteke te poglavljima i doprinosu djelatnika o čemu se može čitati u Monografiji. Umjetnički dio programa upotpunio je mladi umjetnik Latif Moćević u glazbenoj pratnji Halida Hajduković izvedbom sevdalinke. Nakon predstavljanja Monografije, prisutni su imali priliku razgledati izložbu “Blago koje traje” koja prikazuje dio građe GHB biblioteke u Sarajevu. Promociji su prisustvovali i muftija Ševko ef. Omerbašić, načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić, izaslanik kardinala Josipa Bozanića mons. Nedeljko Pintarić, rabin Židovske općine u Zagrebu Luciano Moše Prelević, zamjenik muftije Mevludi ef. Arslani, glavni imam MIZ Zagreb kr. hfz. mr.sc. Aziz ef. Alili, imami i muallime, predstavnici diplomatskog zbora, nacionalnih udruga te brojni drugi. Program je vodila Šahsena Đulović koja je pozvala sve da izložbu posjete do 15.9. do kad će biti dostupna javnosti u NSK.