Islam kao religija daje sveobuhvatnu uputu za čovjekov prolazni život, pa tako u izvorima islama pronalazimo i uputstva za ono što mi danas nazivamo ekonomija. Halal ekonomija se sažima u tome da je život na ovome svijetu prolazan i da se ukoliko se živi, posluje i radi na ovome svijetu prema islamskim propisima najvažnije (vječnu) korist može očekivati na budućem boljem i vječnom svijetu.

Smisao ekonomije jeste da bude zadovoljan pojedinac, obitelj, društvo kao i cjelokupno gospodarstvo. Kako postići ovo sveopće zadovoljstvo stalna su pitanja koja si postavljaju sve države svijeta, a poglavito sada kada se nalazimo u pandemiji virusa koji je već sada prouzrokovao nesagledive ekonomske posljedice globalno. Moderni način života u općoj globalizaciji i utrci za stjecanjem i gomilanjem profita dokazano direktno utječu na čovjekovo zdravlje, kreativnost, efikasnost, raspoloženje i općenito cjelokupan način života. Islamski propisi od čovjeka traže pravednu i pravičnu raspodjelu dobara na način da se izbjegnu situacije kojima i danas svjedočimo da primjerice na jednoj strani imamo ljude koji se prejedaju i žive u izobilju, a sa druge strane djeca umiru od gladi. Ovih dana svjedoci smo različitih mjera koje poduzimaju Vlade diljem svijeta kako bi spasile gospodarstvo. U ovom kratkom tekstu ćemo se osvrnuti na halal ekonomske mjere koje se predlažu trajno. U ekonomskoj krizi koja se upravo događa i koja je pred nama rizik i teret moraju preuzeti svi (države, banke, fondovi, poduzeća, pojedinci…). Ne smije se dozvoliti da teret ekonomske krize isključivo padne na teret država i građana odnosno da se rješenja i mjere donose prema postojećim pravilima financijskih institucija.

1. Oprost dugova- u određenim slučajevima kada pojedinac ili poduzeće ne može vraćati svoje dugove iste treba oprostiti/otpisati stoji u islamskim propisima. Također jedan od scenarija koji je moguć ukoliko ova globalna kriza dugo potraje je resetiranje dugova jer se dugovi neće moći vraćati.

2. Zaduživanje- nakon otpisa dugova,  kako bi spasile svoja gospodarstva države i poduzeća će se morati dodatno zaduživati kod domaćih i međunarodnih financijskih institucija. Ovo zaduživanje bi trebalo biti beskamatno, tj. rizik u ovom slučaju kako je i propisano islamskim bankarstvom moraju preuzeti i financijske institucije. Sva buduća kreditiranja poduzeća trebaju također biti beskamatna tj. banke i poduzeća trebaju dijeliti rizik i dobit zajedno. Prema trenutnim najavama financijske institucije se neće odricati kamata nego će eventualno uvesti na određeno vrijeme moratorij na otplatu kredita. Zapravo vlasnici novca, s obzirom da posjeduju traženi novac, ne bi trebali zloupotrebljavati svoj posebni položaj. Islamsko bankarstvo ukazuje da treba dijeliti resurse kroz spajanje vlasnika kapitala i kreativnih pojedinaca.

3. Ulaganja- najveća ulaganja se trebaju usmjeriti prema poljoprivredi, prehrambenoj industriji, zdravstvu, znanosti i obrazovanju. Jer ovih dana smo svjedoci koliko je samodostatna proizvodnja hrane te razvoj znanosti važan s obzirom da većina svjetske populacije očekuje vijest da je pronađen lijek ili cjepivo za sve prisutni virus. Razvoj znanosti u islamu se izuzetno ističe jer prva Božja objava je bila IQRE - uči, čitaj, proučavaj, naučavaj dok se sa druge strane čovjeka potiče na zemljoradnju kako bi se mogao prehraniti te se traži da se zasadi biljka čak i kada bi nastupio Sudnji dan.

4. Sadaka- je univerzalni pojam dobročinstva.  Darivanje svog imetka, lijepe riječi, osmijeha potrebitima kojih nažalost imamo jako puno na svijetu, a nakon ove krize bismo mogli imati još više. Upravo nam kriza u kojoj se sada nalazimo pokazuje koliko se dobročinstva čini svaki dan, da imetak zapravo nije bitan nego je najbitniji ljudski život i dostojanstvo.

Halal ekonomija predstavlja simbiozu individualnog i kolektivnog interesa, jer ako društvenoj zajednici nije dobro (siromaštvo = nema tržišta za prodaju; nedostatak sigurnosti = strah za imetak, itd.) tada ni pojedinac ne može uspjeti.

Dakle halal ekonomija poštuje individualna ekonomska prava, uz usmjerenje ka maksimiziranju društvene koristi i općeg interesa, olakšavanju života drugima, njihovih teškoća te prednost prema društvenoj koristi.

Svakako ne smijemo zanemariti činjenicu da su sve usluge u halal bankarstvu i financijama dostupne svima bez obzira na odrednicu u životu što pokazuju primjeri poslovanja banaka u Velikoj Britaniji i Njemačkoj.

Stoga na nama je svima da razmišljamo i djelujemo proaktivno za bolje sutra.

Doc.dr.sc. Aldin Dugonjić