Spomenuli smo važnost trgovine i pomorstva na razmeđi između Istoka I Zapada čiji spoj je na neki način činio islamski svijet u to doba. Još jedna izvanredna karakteristika njihovog mentaliteta bila je njihova vrlo živa intelektualna znatiželja i otvorenost mnogih od njih za učenje iz drugih kultura, a to je bilo posebno izraženo u slučaju drugih kultura koje su imale dimenzije koje nisu izgledale eksplicitno religiozne ili u suprotnosti s kur'anskim svjetonazorom,
Kada su Abasida izgradili Bagdad, glavni grad današnjeg Iraka. Njiiohva težnja je bila da odlučno zasjene Damask kao glavni grad carstva. Nalazio se u blizini rijeka Tigris i Eufrat, što ga čini idealnim mjestom za proizvodnju hrane koja bi mogla održati veliku populaciju.

Abasidi su izgradili Bagdad od nule, dok su održavali mrežu cesta i trgovačkih puteva koje su Perzijanci uspostavili prije nego što je vlast preuzela dinastija Omajada. Bagdad je bio strateški smješten između Azije i Europe, što ga je činilo glavnim mjestom na kopnenim trgovačkim rutama između dvaju kontinenata.
Na tragu rečenog I željom za traženjem znanja, abasidski halife Harun al-Rašid i njegov sin, al-Ma'mun, koji su ga slijedili, osnovali su Kuću mudrosti (Baytul Hikma) u Bagdadu – namjenski prostor za učenje. Kuća mudrosti povećala se u upotrebi i prestižu pod al-Ma’munovom vladavinom, od 813. do 833. On se posebno potrudio da regrutira poznate učenjake da dođu u Kuću mudrosti. Muslimani, kršćani i Židovi su tamo zajedno surađivali i mirno radili.
Halife poput al-Rashida i al-Ma'muna izravno su potaknule prevoditeljski pokret, formalni prijevod znanstvenih djela s grčkog na arapski. Abasidski vladari htjeli su grčke tekstove, kao što su Aristotelova djela, učiniti dostupnim arapskom svijetu. Cilj im je bio prevesti što više ovih poznatih djela kako bi imali opsežnu knjižnicu znanja i sačuvali filozofiju i učenost Grčke. Abasidi su imali za cilj da prevode tekstove iz filozofije, znanosti i medicine. Osim arapskih muslimanskih učenjaka, sirijski kršćani su prevodili i sirijske tekstove na arapski.

Zašto su Abasidi bili toliko zainteresirani za veliki prevoditeljski pothvat? Osim njihove želje za opsežnom bibliotekom znanja i kur'anskog naglaska na učenju kao svetoj aktivnosti, imali su i praktičnu žeđ za medicinskim znanjem. Dinastija je bila suočena s potražnjom za vještim liječnicima - pa je bilo potrebno imati što više znanja da bi im mogao pristupiti.
Jedan od načina na koji je dinastija Abasida uspjela tako brzo širiti pisano znanje bila su njihova poboljšanja tiskarske tehnologije koja su dobili od Kineza; neki povjesničari vjeruju da je ova tehnologija uzeta nakon bitke kod Talasa između Abasidskog kalifata i dinastije Tang 751. Kinezi su čuvali izradu papira kao tajnu, ali kada su kinezi izgubili bitku, Abasidi su zarobili poznate proizvođače papira kao zarobljenike rata, prisiljavajući ih da reproduciraju svoj zanat.
U Kini je izrada papira bila praksa rezervirana za elite, ali Arapi su naučili kako proizvoditi tekstove u većim razmjerima, osnivajući tvornice papira koje su knjige učinile pristupačnijim. Zauzvrat, Europljani su na kraju naučili te vještine izrade papira i proizvodnje od Arapa.

Tijekom zlatnog doba islama, arapski i perzijski znanstvenici — kao i znanstvenici iz drugih zemalja — mogli su unaprijediti znanost, medicine, filozofiju na informacijama koje su preveli s Grka i drugih tijekom dinastije Abasida te stvarati nova dostignuća u svojim područjima. Ibn al-Haythm je izumio prvu kameru i uspio je oblikovati objašnjenje kako oko vidi. Liječnik i filozof Ibn Sina napisao je Kanon medicine, koji je pomogao liječnicima u dijagnosticiranju opasnih bolesti poput raka. A Al-Khwarizmi, perzijski matematičar, izumio je algebru, riječ koja sama po sebi ima arapske korijene.