3. Džuz
Vjernik udjeljuje drugima i do kraja sure Bakare govori se na različite načine o udjeljivanju. Imetak koji se nađe kod vjernika Allahov dar je i blagodat.
Ramazan je prava prilika za darežljive, jer je to mjesec sveopćeg dobra. Allah ljude najviše dariva u ovom mubarek mjesecu.
Kaže Resulullah: "Darežljiv čovjek blizak je Allahu i ljudima; blizu je Dženneta, a daleko od vatre.. Darežljiv i neznalica bliži je Allahu od pobožnog tvrdice."
Zbog svega navedenog, i naša darežljivost treba doći do izražaja posebno u ovim ramazanskim danima.
Jedan od oblika nesigurnosti koje u sebi nosi suvremeno doba jeste zaduživanje i pozajmljivanje novca i stvari od ljudi ili institucija.
Kur’an Časni, na više mjesta, navodi kako Uzvišeni Allah iskušava ljude imetkom, kako nekome daje više a nekome manje, naglašavajući da su potrebe ljudi jednake ali i potiče na međusobno pomaganje.
O tome govori 282. ajet sure el-Bekare, poznat kao Ajetu-d-dejn (Ajet o dugu), koji je istovremeno i najduži ajet u Kur'anu.
U njemu su detaljno navedeni propisi o načinu zaduživanja i otplate duga. Ono što je u njemu posebno zanimljivo jeste da se kod zaduživanja, osim nazočnosti dvojice svjedoka, traži da se dug, bio on veliki ili mali, i zapiše.
U islamu je dužnik zaštićen i ne može biti progonjen od bilo koga, nego se čeka da dođe u povoljniju situaciju. Zajmodavcu se nudi plemeniti čin da odgodi, pa čak i da halali dug.
Prezaduženom se može dati i zekat kako bi mu se olakšala situacija kod vraćanja duga. A ovako nešto naći ćemo samo u islamu. Dok drugi ubiru kamatu od dužnika, dovodeći ga u očaj i beznađe, islam širokogrudno olakšava i pomaže dužnika.
Hazreti Aiša, r.a., prenosi: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobičavao je na namazu učiti sljedeće: 'O, Allahu, utječem ti se od kaburske patnje, utječem ti se od iskušenja Dedždžala, utječem ti se od iskušenja života i smrti. O Allahu, utječem ti se od grijeha i dugovanja.'."
Aiša, r.a., dalje nastavlja, pa kaže: “Netko je zatim upitao Poslanika, s.a.v.s.: 'O Allahov Poslaniče, zašto tako često tražiš zaštitu od duga?', na što on odgovori: 'Zaista, kada se čovjek zaduži, ubrzo počne lagati i kršiti obećanja.'.”
Odgovorne i savjesne osobe ne vole biti dužne ni jedan dan. Čim dobiju neki račun isti ga dan i uplaćuju.
Važno je napomenuti da obveza duga ne prestaje smrću dužnika. Njegov dug mora izmiriti njegova porodica.
Zato ispraćajući merhume, pitamo: “Ako je umrli imao dugova, hoćemo li mu halaliti?” Jer za uvrede i druge propuste može se tražiti halala, dok dug merhuma treba izmiriti njegova obitelj.
Poslanik, s.a.v.s., nije htio ni dženazu klanjati dužniku dok se dug ne izmiri. Ni na hadž se ne može otići prije izmirenja duga. Da budemo jasni: dug ne briše ni vrijeme, ni zakon, ni smrt, ni šehadet. Dug je trajna obaveza.
Poslanik, s.a.v.s., je govorio:„Duša vjernikova visi o njegovom dugu, sve dok nasljednici ne podmire dug.“ (Ahmed, Tirmizi, lbnu Madždže, Hakim – sahih)
„Jedan od najvećih grijeha s kojim će čovjek izaći pred Allaha, nakon velikih grijeha koje je Allah zabranio, jeste dug čovjeka koji je umro, ne ostavivši ništa čime bi se njegov dug podmirio.“ (Ebu Davud-hasen)
„Poginuti na Allahovom putu u borbi pokriva svaki grijeh osim duga.“ (Muslim, Tirmizi-sahih)
Ne zaboravimo da je dug jedna vrsta emaneta. Izbjegavajmo prekomjerna i nepotrebna zaduživanja; živimo u skladu s vlastitim mogućnostima misleći na smrt i polaganja računa.