Ghiyath al-Din Abul Fateh Omar Ibn Ibrahim al-Khayyam rođen je u Nishapuru, glavnom gradu provincije Khurasan oko 1044. godine (oko 1038. do 1048.). Perzijski matematičar, astronom, filozof, liječnik i pjesnik, poznat je kao Omar Khayyam. Khayyam znači izrađivač šatora, i iako se općenito smatra Perzijancem, također se sugerira da je mogao pripadati plemenu Khayyami arapskog porijekla koje se moglo naseliti u Perziji. Malo se zna o njegovom ranom životu, osim činjenice da se školovao u Nishapuru i da je živio tamo i u Samarqandu veći dio svog života. Bio je suvremenik Nidham al-Mulka Tusija. Suprotno mogućnostima koje su mu bile dostupne, nije se volio zaposliti na kraljevom dvoru i vodio je miran život odan traženju znanja. Putovao je u velika središta učenja, Samarqand, Bukhara, Balkh i Isphahan kako bi dalje proučavali i razmijenili mišljenja s tamošnjim učenjacima. Dok je bio u Samarqandu, bio je pod pokroviteljstvom jednog dostojanstvenika, Abu Tahira. Umro je u Nišapuru 1123-24.

Čini se da je algebra na prvom mjestu među poljima kojima je on pridonio. Pokušao je klasificirati većinu algebarskih jednadžbi, uključujući i jednadžbe trećeg stupnja i, zapravo, ponudio rješenja za brojne od njih. 'Ovo uključuje geometrijska' rješenja kubnih jednadžbi i parcijalna geometrijska rješenja većine drugih jednadžbi. Njegova knjiga Maqalat fi al-Jabr wa al-Muqabilaje remek-djelo algebre i ima veliku važnost u razvoju algebre. Njegova izvanredna klasifikacija jednadžbi temelji se na složenosti jednadžbi, jer što je viši stupanj jednadžbe, to će ona sadržavati više pojmova ili kombinacija pojmova. Dakle, Khayyam prepoznaje 13 različitih oblika kubičnog ekvatlona. Njegova metoda rješavanja jednadžbi je uglavnom geometrijska i ovisi o genijalnom odabiru pravih konika. Također je razvio binomnu ekspanziju kada je eksponent pozitivan cijeli broj. Zapravo, smatra se da je prvi pronašao binomni teorem i odredio binomne koeficijente. U geometriji je proučavao općenitosti Euklida i pridonio teoriji paralelnih pravaca.

Saldžuški sultan, Malikshah Jalal al-Din, pozvao ga je u novu zvjezdarnicu u Rayu oko 1074. godine i dodijelio mu zadatak da odredi ispravan solarni kalendar. To je postalo nužno s obzirom na naplatu prihoda i druge administrativne poslove koji su se trebali obavljati u različito doba godine. Khayyam je predstavio kalendar koji je bio izuzetno točan i nazvan je Al-Tarikh-al-Jalali . Imao je pogrešku od jednog dana u 3770 godina i stoga je bio čak i superiorniji u odnosu na gruzijski kalendar (pogreška od 1 dana u 3330 godina).

Njegov doprinos drugim područjima znanosti uključuje proučavanje općenitosti Euklida, razvoj metoda za točno određivanje specifične težine, itd. U metafizici je napisao tri knjige Risala Dar Wujud i nedavno otkriveni Nauruz-namah . Bio je i poznati astronom i liječnik.

Osim što je bio znanstvenik, Khayyam je bio i poznati pjesnik. U tom svojstvu postao je popularniji u zapadnom svijetu od 1839., kada je Edward Fitzgerald objavio engleski prijevod svog Rubaiyata (kvatrena). Ovo je od tada postalo jedan od najpopularnijih klasika svjetske književnosti. Treba znati da je praktički nemoguće točno prevesti bilo koje književno djelo na neki drugi jezik, što tek govoriti o poeziji, pogotovo kada se radi o mističnim i filozofskim porukama duboke složenosti. Unatoč tome, popularnost prijevoda Rubaiyata ukazivala bi na bogatstvo njegove bogate misli.

Khayyam je napisao veliki broj knjiga i monografija iz navedenih oblasti. Od toga je identificirano 10 knjiga i trideset monografija. Od toga se četiri odnose na matematiku, tri fiziku, tri metafiziku, jednu algebru i jednu geometriju.

Njegov utjecaj na razvoj matematike općenito, a posebno analitičke geometrije, bio je golem. Njegovo je djelo stoljećima ostalo ispred drugih sve do Descartesovih vremena, koji je primijenio isti geometrijski pristup u rješavanju kubika. Njegovu slavu kao matematičara djelomično je zasjenila njegova popularnost kao pjesnika; usprkos tome, njegov doprinos kao filozofa i znanstvenika imao je značajnu vrijednost u unapređenju granica ljudskog znanja.